Vizuelna umjetnost

Grčka nudi trampu za Eldžinove skulpture

Grčka nudi trampu za Eldžinove skulpture
Foto: N.N. | Grčka nudi trampu za Eldžinove skulpture

Grčka je ponudila trampu švojih dragocijenih skulptura i artefakata koji nisu nikada napustili zemlju za Eldžinove skulpture sa Atinskog Partenona, a koje se nalaze u Britanskom nacionalnom muzeju i oko kojih se vodi istorijska bitka već skoro cijeli vijek, prenio je britanski Obzerver.

Grčki premijer Kirijakos Micotakis pokušava da ubijedi Britance da prihvate ovo pragamtično rješenje za ovaj problem.

Grcima je poznato da je aktuelni britanski premijer Boris Džonson veliki poznavalac i poklonik antičke umjetnosti i da je u svoju rezidenciju u Dauning stritu postavio na svoj pisaći sto bistu Perikla kome se već dugo divi.

On je, inače, na Oksfordu studirao klasičnu kulturu i ponosi se što zna 100 stihova iz Ilijade, što je zadivilo Grke.

Njegova sklonost ka antičkoj umjetnosti biće uskoro testirana kada počne obilježavanje dva vijeka grčke nezavisnosti, a kada će Atina pojačati bitku za povratak Eldžinovih skulptura koje su nekada krasile Fidijino remek djelo.

U razgovoru s novinarom jednog britanskog lista premijer Micotakis je kazao za Obzerver da je spreman da neke dragocjenosti koje nikada nisu prikazane u inostranstvu budu izložene u Londonu i da budu zamijenjene za mermerne skupture koje predstavljaju friz sa Partenona. Mermerne skulpture bi stigle 2021. za proslavu grčkog jubileja.

"Naša je želja i ambicija da stvorimo potrebne uslove da grska kultruna bašina proputuje svijetom i da tako pokažemo značajan doprinos naše zemlje evropskoj civilizaciji", kazao jeMicotakis u svom kabinetu.

Govoreći za Obzerver Micotakis je kazao da je spreman da dozvoli da blaga koja nikada nisu bila pokazana budu zamijenjena da bi mermerne skulpture stigle u Atinu 2021.godine.

''U tom kontekstu predložiću Borisu kao prvi korak da nam skulpture budu pozajmljene za određeno vrijeme, a ja ću im poslati artefakte koji nisu nikada napuštali Grčku da budu izloženi u Britanskom nacionalnom muzeju", izjavio je Micotakis.

To još ne znači da je Velika Britanija spremna da se zauvijek odrekne Eldžinovih skulptura.

"Akropolj ne pripada samo Grcima i Partenon je globalni spomenik, spomenik svjetske kulturne baštine. Ako zaista želite da vidite spomenik u cjelini onda treba da su tu i skulpture koje nazivamo Eldžinove mermerne skulpture", dodao je Micotakis.

Interesantno je koliko je od partenonskog friza sačuvano. Na frizu koji je originalno bio dugačak 160 metara prvi put je prikazana borba između božanstava i ljudi ali je on značcajno "iskasapljen". U Atini se čuva 50 metara jednog dijela koji je bio dugačak 115 metara. U Londonu je 80 metara koje je ''odsjekao'' lord Eldžin, ondašnji ambasador Velike Britanije 1802 godine.

Osam drugih muzeja širom Evrope čuvaju neke djelove friza.     

Grčki premijer Micotakis je prošlog mjeseca u Parizu zamolio predsjednika Makrona da vrati Grčkoj onaj dio partenonskog friza koji se čuva u Luvru i dobio je pozitivan odgovor.

Za uzvrat će muzej iz Atine prirediti izložu svojih bronza koje nikada nisu viđene u Francuskoj.

"U Grčkoj postoji više od 21.000 arheološskih lokaliteta", saopštila je ministarka kulture Lina Mendoni i dodala da imaju deset puta više eksponata nego što mogu da izlože.

Skoro svakog dana se otkriva nešto dragoceno i mi smo spremni da deo tog blaga izvezemo", kazala je Mendoni.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije