Izložba o uticajima Endija Vorhola na savremenu umjetnost "O Vorholu: Šezdeset umjetnika, pedeset godina" (Regarding Warhol: Sixty Artists, Fifty Years) otvorena je u njujorškom Metropoliten muzeju.
Riječ je o retrospektivi, koja predstavlja jedan sveobuhvatan pogleda na lik i djelo oca pop kulture.
Muzej Metropoliten na svom sajtu navodi da nijedna izložba do sada nije ispitivala punu prirodu ili opseg uticaja koji Vorhol ima na savremenu umjetnost, a koji je zaista veliki. Na izložbi, koja je otvorena do kraja godine, će u pet tematskih cjelina biti izloženo oko 45 Vorholovih radova sa stotinak djela šezdeset drugih umjetnika, koja najbolje korespondiraju s onim što je radio njihov uzor.
"Pojavljuje se fascinantan dijalog umjetničkih djela i umjetnika kroz generacije", navode iz Metropolitena.
Prati pet cjelina
Postavka je pripremana nekoliko godina i sadrži pet cjelina. Priredilo ju je Odjeljenje za modernu i savremenu umjetnost Metropolitena, osnovano kada i muzej 1870. godine, koje sada čuva 12.000 djela i izlaže u 30 sala.
U cjelini "Dnevne vijesti: Od banalnosti do katastrofe" ispituje se Vorholovo predstavljanje svakodnevnog života i njegovo interesovanje za potrošačku kulturu, reklame, tabloide i časopise. Tu se ispituje i veza sa drugim umjetnicima koji su bili fascinirani istim stvarima kao Vorhol, poput Džefa Kunsa, Demijena Hersta ili Aj Vej Veja.
U "Portretisanju: Slavni i moć" naglasak je na portretima koje je radio Vorhol i novim dimenzijama predstavljanja slavnih koje su radili drugi umjetnici.
Pred posjetiocima je oko 45 Vorholovih radova sa stotinak djela 60 drugih umjetnika, koja najbolje korespondiraju s onim što je radio njihov uzor
Pitanja seksualnosti i roda u postratnom periodu, kao i otvorenost novih generacija umjetnika za "kvir identitet" tema je "Kvir studija: Promjena identiteta", a pored Vorhola zastupljeni su Ričard Avedon, Robert Mapltorp i Ketrin Opi.
Korištenje već postojećih fotografija tema je "Konzumiranje slika: Prisvajanje, apstrakcija i serije", dok "Bez granica: Biznis, saradnja i spektakl" istražuje Vorholovo interesovanje za saradnju umjetnika u pravljenju filmova, objavljivanju časopisa, muzici i dizajnu.
Priznanje za sve
Za ovu priliku kustosi Mark Rosentol, kao gost, i Marla Preter "poharali" su ne samo Muzej Endija Vorhola u njegovom rodnom Pitzburgu, osnovanom 1994. godine, već i mnoge druge javne i privatne muzeje i kolekcije, uključivši djela umjetnika iz cijelog svijeta.
Ono što je navelo Metropoliten da priredi jednu ovakvu izložbu, čega se libe i mnogo iskusniji muzeji, jeste što su željeli da povodom 25 godina od smrti Endija Vorhola obuhvate sve aspekte njegovog života; od čovjeka čija umjetnost predstavlja unosan biznis do čovjeka koji je ostavio neizbrisiv trag na istoriju umjetnosti. S obzirom na to da je i sam njegovao više pogleda, aspekata na život, zbog toga su se organizatori i odlučili da izložba bude podijeljena na cjeline.
Iako se za svega nekoliko dana pokazalo da je izložba pravi hit među posjetiocima, kritičari smatraju da je mogla biti daleko izazovnija i originalnija. Sama činjenica da su u "ostale umjetnike" mogli uvrstiti sve umjetnike koji su djelovali posljednje tri decenije, sasvim dovoljno govori kakav je uticaj Vorhol imao na umjetnike i istoriju umjetnosti.
Kritičari su mišljenja, iako je riječ o velikom umjetniku, da mu je ovom izložbom odato priznanje za skoro sve; od foto-umjetnosti pa do rialiti TV-a. Predstavljen je kao "umjetnik nad umjetnicima". Ono što je propust izložbe svakako je što nisu predstavljeni ni Robert Raušenberg niti Džesper Džonas, koji su dosta uticali na Vorholov rad.
Ipak, ono što je činjenica i realnost svakako je to da Vorhol zaslužuje sve pohvale za svoj rad, posebno ako se uzmu u obzir umjetnici kojima je bio direktna inspiracija. On je bio čovjek koji je možda i najzaslužniji za američku umjetnost koja je predstavljala tamošnji život sredinom 20. vijeka.
Bio je čovjek koji je eliminisao filter između različitih umjetničkih formi i realnosti, dozvoljavajući da njegova nacija uživa u jeftinoj, materijalističkoj, implicitnoj slavi.
Revolucija u umjetnosti
Vorhol je od ilustratora postao jedan od najpoznatijih umjetnika Amerike. Na mnogo načina su on i krug ljudi okupljeni oko njega definisali ovu deceniju.
Tokom šezdesetih godina počeo je da slika poznate američke proizvode, kao što je koka-kola, ali i poznate popularne ikone, poput Merilin Monro i Elizabet Tejlor.
Godine 1963. osnovao je atelje "The Factory" i oko sebe je sakupio slikare, pisce, muzičare i poznate andergraund ličnosti. Počeo je da se bavi sitoštampom (štampom na tkanini), slike je radio u serijama, postižući time da sama umjetnost postaje masovni produkt. Izjavljujući da želi da bude mašina i umanjujući značaj svoje kreativnosti u produkovanju svoje umjetnosti, Vorhol je načinio revoluciju u umjetnosti. Njegov rad veoma brzo postaje kontroverzan i popularan.
Nijedna izložba do sada nije ispitivala punu prirodu ili opseg uticaja koji ima na savremenu umjetnost
Od ovog perioda njegov rad se kreće oko američke pop (popularne) kulture. Štampao je slike novčanica, zvijezda, brendiranih proizvoda i slike iz novina. Radio je u mnogim medijima - slikarstvo, fotografija, crtež i skulptura. Pored toga, pravio je i filmove. Između 1963. i 1968. snimio je više od 60 filmova. Period šezdesetih je možda bio i njegov najplodniji.
Njegov najpopularniji film koji je dobio i najbolje kritike je "Chelsea Girls" iz 1966. godine. Film prikazuje dva filma istovremeno, sa različitim pričama.
Glavni Vorholov interes je bio tzv. pop-art, i njegovi postmoderni derivati. On je to uspješno "miksao" s radovima starijih umjetnika, o kojima nema pomena na ovoj izložbi.
Pretpremijera ove izložbe, koja se nalazi na svim listama kulturnih događanja u SAD kao jedan od događaja sezone, imala je nešto ranije finale u luksuznom klubu pokrovitelja Metropoliten muzeja u potkrovlju najnovijeg aneksa, koji je djelimično pod staklenom kupolom sa pogledom na Central park.
Njegove poznate izjave:
- Umjetnik je neko ko pravi stvari koje ljudi ne moraju da imaju.
- Biti rođen je kao biti kidnapovan. A onda prodat u roblje.
- Umiranje je najsramotnija stvar koja ti se ikad može desiti, jer se neko mora postarati o svim tvojim detaljima.
- U budućnosti će svi biti slavni na 15 minuta.
- Biti uspješan u biznisu je najfascinantniji oblik umjetnosti. Praviti novac je umjetnost, raditi je umjetnost, a dobar biznis je najbolja umjetnost.
- Ljude treba osvještavati o potrebi da nauče kako da žive, jer život je tako brz i nekad prebrzo proleti.
- Seks je uzbudljiviji na ekranu i između stranica nego u postelji.
- Pošto će ljudi živjeti duže i biti sve stariji, samo treba da nauče kako da duže budu bebe.