Santjago Siera, Ai Vejvej, Džef Kuns, Marina Abramović i Ričard Prins su na osnovu glasova gledalaca CNN-ovog programa za umjetnost i kulturu "Icon" proglašeni najkontroverznijim savremenim umjetnicima 20. stoljeća.
Ovo su umjetnici koji su pomijerali granice tradicionalnog shvatanja umjetničkog rada, nisu im strani sukobi sa vlašću, oštra kritika javnosti ili struke. Nije ih sramota razgoliti se, ranjavati se ili platiti nekome da to uradi za njih, i to sve u službi umjetnosti i kritike društva u kojem živimo.
Kada je kontroverza u umjetnosti u pitanju, svaki umjetnički rad povezan je sa socijalnim kontekstom i kritikom uslova života u savremenom svijetu.
Kroz svoj program "Icon", koji je namijenjen kulturi, CNN već neko vreme sastavlja liste značajnih umjetnika prošlog vijeka. Već su objavljene liste najvećih umjetnika, najupečatljivih fotografija 20. vijeka, kao i najvećih ikona u oblasti muzike i moderne arhitekture, a sljedećeg mjeseca biće objavljeni rezultati glasanja za najveće plesne umjetnike.
Santjago Siera: Prvo mjesto na listi najkontroverznijih umjetnika zauzeo je španski umjetnik Santjago Siera. Njegove izložbe su jako dobro primljene širom svijeta, a na svakoj zauzima čvrst politički stav baveći se socijalnim kontekstom globalnog društva, reflektujući se na kapitalizam i eksploataciju.
Umjetnikov fokus je na situacijama u kojem ljudi, koji žele da budu dio performansa, svojevoljno prihvataju neobične situacije kojima su izloženi u službi umjetnosti.
Njegovo posljednje djelo koje je izazvalo velike kritike bila je instalacija pod nazivom "245 kubnih metara", u okviru koje je sinagogu u Pulhajmu u Njemačkoj transformisao u gasnu komoru.
Plaćao je grupi radnika da pomjeraju veliki i teški kamen od tačke A do tačke B, i natrag, prostitutkama da tetoviraju leđa, radnicima da glancaju cipele. Javnost ga možda najviše pamti po seriji fotografija i filmu "Los Penetrados", na kojim su prikazani seksualni odnosi crnaca i bijelaca u osam tački.
Neki kažu da je njegov rad svjedočanstvo savremenog života, dok drugi govore da je čista eksploatacija.
Iako je Sierin rad mnogo kritikovan zbog pristupa ljudima, on jednostavno odgovara: "Ovo su uslovi života koje vi ne želite da vidite."
Sierin umjetnički izražaj već nekoliko godina je u fokusu svih umjetničkih debata, jer je riječ o djelu koje pomjera granice. Njegov rad izlazi iz okvira konvencionalnih galerija ili performasa sabirajući u sebi goruća pitanja sociologije, ekonomije, politike i nauke.
Ai Vejvej: Na drugom mjestu našao se kineski umjetnik Ai Vejvej, koji je rođen u Pekingu. Aktivan je u oblasti vajarstva, arhitekture, slikarstva, a nije mu strano društveno komentarisanje i aktivizam. Od 1981. do 1993. živio je u Njujorku, gdje je radio različite performanse, predstavljajući se u oblasti konceptualne umjetnosti. Njegovi radovi izloženi su na bijenalima i izložbama širom svijeta.
Vejvej je poznat kao umjetnik koji je svojevremeno uništavao drevne kineske urne kako bi dovršio svoje djelo. U jednom od posljednjih poduhvata objavio je imena djece koja su nastradala u Sinčuanu, zbog čega je došao u sukob sa policijom.
Privukao je pažnju javnosti izložbom sjemenki suncokreta u muzeju "Tate Modern" u Londonu. U okviru ove instalacije Vejvej je rasuo više od 100 miliona sjemenki suncokreta.
Džef Kuns: Američki umjetnik Džef Kuns rođen je 1955. godine, a postao je poznat tokom osamdesetih godina kad je plaćao reklame svojih radova u glavnim svjetskim art magazinima i davao intervjue u kojima o sebi govori u trećem licu, smatrajući se umjetnikom jednakim Mikelanđelu. Takav pristup je kod mnogih kolekcionara imao efekta, pa je Kuns u Njujorku otvorio atelje u kojem je u nekim razdobljima radilo i više od 30 pomoćnika.
Sredinom osamdesetih godina Kuns je napravio korak izvan pop-arta i počeo da monumentalizira često posve neestetske predmete iz svakidašnjice. Ide još dalje stvarajući kič objekte koje izlaže u galerijama. Te objekte tokom devedesetih i kasnije nerijetko uvećava do grandioznih dimenzija.
Poznato Kunsovo djelo je "Michael Jackson and Bubbles". Riječ je o pozlaćenom porculanskom djelu, liku pop pjevača u prirodnoj veličini, u društvu svog ljubimca. Taj rad je svojevrstan manifest neukusa i kiča, koji će biti glavna odlika Kunsovog opusa tokom devedesetih godina.
Jedno od najbizarnjih djela je "Puppy". Riječ je o ogromnom, 12,4 metara visokom prikazu psića terijera, izvedenom u kombinaciji nerđajućeg čelika i cvijeća.
Široj publici Kuns je poznat po fotografijama seksualnog odnosa s porno-zvijezdom Ćićolinom, koja mu je postala i supruga.
Marina Abramović: Zahvaljujući svojim kontroverznim i često rizičnim performansima, Abramovićeva je postala jedna od najznačajnijih svjetskih umjetnica.
Ove godine je u njujorškom Muzeju moderne umjetnosti priređena velika retrospektiva njenog djela, nazvana "The artist is present". Postavku su činili mladi umjetnici koji su reprizirali njene performanse, a u centralnom dijelu je sve vrijeme nepomično i u tišini 700 sati sjedila umjetnica, okružena posjetiocima.
Veliku pažnju privukla je i pozorišna predstava "Život i smrt Marine Abramović", koju režira čuveni Robert Vilson. Premijera je zakazana za jul 2011. godine, u okviru mančesterskog međunarodnog festivala.
Marina je rođena u Beogradu 1946. godine, a trenutno živi u Njujorku. Slikarstvo je na samom početku karijere zamijenila bodi artom, boli, mimikom, gestom, insistirajući na jeziku tijela. Osnovna karakteristika njenog umjetničkog rada je iscrpljivanje tijela. U okviru serije performansa "Ritmovo" ubadala se noževima, palila kosu i nokte, umalo se nije ugušila, pila je lijekove za šizofreniju. U posljednjem performasu iz ove serije odlučila je da se suoči sa smrću. U tome joj je mogla pomoći samo publika, kojoj je umjetnica ostavila uputstvo da će pored sebe naći noževe, žilete, pištolje i da te predmete na njoj upotrebljavaju, jer ona je objekt.
"Svu odgovornost za vaše ponašanje preuzimam na sebe", rekla je tada Abramovićeva. Trećeg sata performansa izbila je tuča između posjetilaca, između onih koji su štitili umjetnicu i onih koji su je povređivali.
Ričard Prins: Američki slikar i fotograf rođen je 1949. godine, a najpoznatiji je po seriji fotografija "Spiritualna Amerika". Na fotografijama je predstavljena naga, tada desetogodišnja glumica Bruk Šilds, što je izazvalo lavinu negativnih komentara i zabrana zbog popularizacije dječje pornografije.
Gdje god se ove fotografije izlažu, diže se neviđena prašina. Tako je i bilo i u Londonu, kada su u galeriji "Tate Modern", u posebnoj sobi, izložena ova djela.
Prins je poznati i po seriji fotografija "Marlboro kauboji".