Povodom 90 godina od rođenja legendarnog jugoslovenskog i srpskog glumca Velimira Bate Živojinovića u Jugoslovenskoj kinoteci u Beogradu su nedavno otvoreni Valterov legat i dvije prateće izložbe.
O detaljima koji su prikazani iz karijere i života umjetnika koji je igrao u više od 250 filmova i televizijskih serija za "Nezavisne" je govorila Irina Kondić, kustoskinja Jugoslovenske kinoteke.
Ovaj kulturni sadržaj odvija se na dva nivoa Jugoslovenske kinoteke u Uzun Mirkovoj ulici u Beogradu.
"Novopristigli legat Bate Živojinovića pridružio se legatima ostalih velikana sedme umetnosti u okviru naše stalne postavke. Pored legata Milene Dravić, Dragana Nikolića, Živojina Žike Pavlovića, Pavla Vujisića i Ružice Sokić, legat Velimira Bate Živojinovića zauzeo je centralno mesto. Izložba 'Privatno i radno', deo legata Bate Živojinovića, predstavlja printove digitalnih fotografija koje dočaravaju radnu atmosferu sa snimanja iz glumčeve višedecenijske karijere, kao i odabrane segmente iz privatnog života. Smeštena je u galeriji u prizemlju Kinoteke. Multimedijalna izložba 'Filmska paleta' nalazi se u centralnom holu na prvom spratu i ilustruje neke od najznačajnijih uloga Bate Živojinovića u filmovima. Izložbu čine inserti, tekstovi, fotografije i plakati. Tekstovi govore o Batinom ličnom iskustvu u pripremi ovih kultnih uloga i preuzeti su iz monografije 'Veliki filmski znak', autora Božidara Zečevića", kazala je Kondićeva.
NN: Koji su najvažniji eksponati izložbe?
KONDIĆ: Izložene su mnoge nagrade sa domaćih i stranih festivala koje je Bata Živojinović dobijao u toku svog života. One za nas predstavljaju veliku vrednost i govore o najvišim dometima njegovog stvaralaštva. Izdvajamo "Zlatnu arenu" za uloge u filmovima "Tri" i "Neprijatelj" sa Filmskog festivala u Puli 1965. godine. Tu su i prestižne nagrade sa festivala Filmski susreti u Nišu - dva "Cara Konstantina", za ulogu u filmu "Doručak sa đavolom" (1971) kao i za životno delo (2005). Nagrada Gran pri "Ćele kula" sa niškog festivala 1972. godine za uloge u filmovima "Tragovi crne devojke", "Majstor i Margarita", "Zvezde su oči ratnika", "I Bog stvori kafansku pevačicu", ista nagrada za uloge u filmovima "Tren", "Nije nego" i "Stići pre svitanja" 1978. godine. Od inostranih nagrada izdvojila bih "Zlatni Laćeno" za doprinos razvoju filmske umetnosti, Revija neorealističkog filma u Avelinu za godine 1974. i 1983, zatim zlatnu medalju za životno delo "Sergej Bondarčuk", Festival "Zlatni vitez", "Kaluga u Rusiji" 2000. godine i mnoge druge. Isto tako važan deo legata odnosi se na lična dokumenta, stvari i predmete. Primetili smo da se publika duže zadržava gledajući u naočare za čitanje, Batin kožni novčanik, nalivpero, kravate. Kožna jakna često izmami pitanje: "Iz kog filma je?" Veoma podseća na Batine uloge u filmovima. Izložena je bronzana bista Bate Živojinovića, rad Dragana Radenovića iz 2011. godine. Publici je interesantna i filmska klapa "Valter brani Sarajevo".
NN: Ko je idejni tvorac legata i izložbi, koliko je teško obuhvatiti životno djelo čovjeka sa biografijom poput Bate Živojinovića i koliko ste imali pomoći i podrške od Batine porodice?
KONDIĆ: Jugoslav Pantelić, direktor Jugoslovenske kinoteke, dugo je radio na tome da legat Velimira Bate Živojinovića dođe u našu ustanovu. Bio je u kontaktu sa porodicom, najzaslužniji je što je deo legata stigao u naš arhiv pre dve godine. U dogovoru sa direktorom, kao kustos Kinoteke, stupila sam u kontakt sa sinom Bate Živojinovića, Miljkom. Osim činjenice da su nam ruke bile odrešene pri izboru predmeta i nagrada kada smo pre godinu dana srdačno dočekani u porodičnoj kući Živojinovića u Koraćici, nije bilo pitanja na koje od Miljka Živojinovića i njegove kćerke Dine nismo dobili odgovor. Ovaj kulturni događaj, otvaranje legata i dve prateće izložbe rezultat su izuzetno dobre saradnje Kinoteke i porodice. Vrlo korisne su bile i sugestije koje sam dobijala prilikom rada na izložbama. Ogroman broj digitalnih fotografija, deo legata, trebalo je sortirati i selektovati na one koje su značajnije od ostalih i koje moraju naći svoje mesto na izložbi "Privatno i radno". Ta izložba predstavlja Batu publici iz nekog drugog ugla. U prizorima iz detinjstva, osnovne škole, studentskih dana, zatim Batu i njegovu suprugu Lulu na venčanju, u srednjim i poznim godinama. Bata u ulozi oca, Bata u društvu svojih kolega, sa Borisom Dvornikom, Bata u kućnoj atmosferi. Od radnih fotografija izdvajam kultne filmove "Bitka na Neretvi" gde se Bata može videti opušten u društvu čuvenog holivudskog glumca Jula Brinera 1969. godine, zatim u društvu kultnih režisera Saše Petrovića, Veljka Bulajića, Hajrudina Šibe Krvavca, te pisca Mehmeda Meše Selimovića na snimanju filma nastalog po njegovom romanu "Derviš i smrt" 1974. godine.
NN: Koliko je duh Bate Živojinovića živ u narodu, da li je veliko interesovanje za izložbu?
KONDIĆ: Izložba je naišla na impozantan odjek u javnosti. Mediji su prisutni, skoro sve televizijske kuće prenele su vest o događaju. Publika dolazi u velikom broju, obilazi sadržaje, doživljavamo lepe reakcije. Ljudi zahvaljuju što smo im vratili emocije i uspomene na Batu i neko lepše vreme.
NN: Šta, po Vašem mišljenju, predstavlja najveći dio Živojinovićeve zaostavštine kao glumca i čovjeka?
KONDIĆ: Bata Živojinović je ostavio neizbrisiv trag u srpskoj i jugoslovenskoj kinematografiji. Ostvario je preko dve stotine pedeset značajnih uloga. Bio je voljen od publike i svojih kolega u zemlji i regionu. Od samo jednog čoveka to je više nego dovoljno.
NN: Da li je moguće da se napravi pokretna izložba koja bi gostovala u gradovima regiona?
KONDIĆ: Planirano je da izložba "Privatno i radno" putuje po Srbiji i regionu. Ona je realizovana tako da može da bude pokretna. Postavka će već od juna biti dostupna za gostovanja u svim gradovima naše zemlje i regiona koji budu zainteresovani.
U pripremi izložba Miodragu Mići Popoviću
NN: Radi li Jugoslovenska kinoteka na novim projektima i izložbama?
KONDIĆ: Ove godine obeležavamo 100 godina od rođenja velikog slikara, režisera i pisca Miodraga Miće Popovića. U pripremi je multimedijalna izložba koja će se baviti Mićinim filmskim opusom kao jednog od pionira Crnog talasa.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
