BANJALUKA - Pored toga što je Vaskrs jedan od najradosnijih hrišćanskih praznika, ovaj dan i za one koji ne potiču iz hrišćanske kulture ili nisu vjerujući može biti dobar povod da spoznaju ili da se prisjete sljedećih fenomena: lik Isusa Hrista u isto vrijeme jedan je od najprisutnijih u istoriji umjetnosti i najmisterioznijih u svijetu nauke, a sve to dok je Biblija najčitanija i najprevođenija knjiga od njenog postanka do danas.
"Od prvog nerukotvorenog obraza, kako se naziva taj izborni lik Isusa Hrista koji je ostao na ubrusu kojim je brisala znoj sa lica njegovog jedna od žena koja je pratila Hrista na stradanju njegovom, kroz istoriju se taj lik mijenjao zavisno od načina interpretacije samog stradanja Hristovog", kazala nam je Vidosava - Vida Grandić, istoričarka umjetnosti. Baviti se njenim poslom i prikazati na kakve je sve načine interpretiran lik Isusa Hrista zahtijevalo bi obiman rad koji bi rezultovao tomovima knjiga. Stoga, po izboru redakcije "Nezavisnih novina" prikazaćemo samo neke od različitih interpretacija.
U ranom hrišćanstvu Isus Hrist je prikazivan u simbolima, najčešće su korišteni riba i monogram, da bi ga u četvrtom vijeku naše ere umjetnici vidjeli i kao Dobrog pastira. U katakombama Rima pronađeni su crteži na kojima je Isus Hrist čas dječak, čas odrastao čovjek, a i u prvom i u drugom slučaju bio je mladolikog lika, bijele kože i kovrdžave kose. Forma koja prikazuje takvog mladog čovjeka koji nosi jagnje oko vrata inače je bila opšteprihvaćena u antici, te označavala prijateljstvo među ljudima. Najpoznatija statua te vrste danas se nalazi u vatikanskom "Museo Pio Cristiano" i nije poznato da li je djelo unaprijed predviđeno da ima to značenje, ali od petog vijeka sve do danas predstavlja lik Isusa Hrista. Prikazi Dobrog pastira vrlo su česti kako na freskama i sarkofazima, tako i na relikvijarima. Međutim, u decenijama i vijekovima iza Milanskog edikta 313. godine i širenja hrišćanstva kao zvanične religije, Isus Hrist na freskama sve više biva prikazivan i kao učitelj i filozof, a kasnije i kao pobjednik i pantokrator. Pod uticajem hršćanskog istoka lik Isusa Hrista predstavljen je u obliku ozbiljnog muškarca sa bradom i dugom kosom, a najtipičniji je način prikaza Hristove glave i pogleda koji posmatrača gleda ravno u oči.
"U savremenoj umjetnosti takođe je različito tumačenje i, naravno, sve manje i manje umjetnici uopšte pristupaju slikanju tema vezanih za hrišćanstvo, a onda i za Hristov lik, do toga da postoje, uslovno rečeno, veoma ružne i nedostojne interpretacije", kazala je Grandićeva, dajući primjere prikaza lika Isusa Hrista kako u slikarstvu, tako i u književnosti i na filmu.
Po pitanju toga da umjetnici sve manje pristupaju temi hrišćanstva sa Grandićevom se nije složila Slavica Vasiljević-Ilić, doktor književnosti i profesor Filološkog fakulteta u Banjaluci na predmetima srpska srednjovjekovna književnost i biblijski motivi u srpskoj književnosti.
"Mislim da je to neiscrpan motiv. Uzmimo i primjer 'Nove religije' izložbe u Banjaluci koju ja, nažalost, još nisam posjetila. Možemo li govoriti o novoj religiji a da u nekoj pozadini nemamo priču o Isusu?! Ako ga nema eksplicitno, on je prisutan implicitno", navela je Vasiljević-Ilićeva, koja se sa studentima manje bavila samim likom Isusa Hrista, a više Biblijom i njenim porukama. Naši pisci od savremenika Gorana Petrovića, preko Andrića, Pavića, Kiša, Ćopića, Kočića i mnogih drugih, dodala je, bili su i jesu dobro upoznati sa biblijskim motivima i hrišćanskim učenjem.
Ćopić je tako, navela nam je primjer, već u uvodnoj priči "Bašte sljezove boje" pišući svom kumu o crnim konjanicima predstavio apokaliptičnu priču biblijskih razmjera, koja će preći u priču o ljubavi.
"Kočićeva priča 'Kroz mećavu' je priča o stradanju i tako neodoljivo podsjeća na biblijsku priču o Jovu", rekla je Vasiljević-Ilićeva, navodeći cijeli niz sličnih primjera. Za razliku od nauke o književnosti i istorije umjetnosti koje se bave porukama hrišćanstva: ljubavlju, učenicima, stradanju te različitim prikazima lika Isusa Hrista kroz epohe, antropologija i arheologija se do danas ne mire sa činjenicom da se u Novom zavjetu ne pojavljuje opis Isusa Hrista. S obzirom na vrijeme i mjesto u kojem je živio tako se danas sa pojedinih univerziteta pojavljuju analize da je Isus imao tamnu kožu, kratku kovrdžavu kosu i bradu, oko 50 kilograma, te bio visok oko 155 centimetara.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.