BANJALUKA - Originalni fragment Mjesečevog tla bio je prava atrakcija u četvrtak veče na otvaranju izložbe "Povratak na Mjesec: Kratka istorija budućnosti" u Muzeju savremene umjetnosti RS (MSU RS) u Banjaluci.
Ovaj fragment poklon je američkog predsjednika Ričarda Niksona predsjedniku SFRJ Josipu Brozu Titu i narodima Jugoslavije. Zanimljivo je da ovaj kamen nikada nije izlagan, jer je to bio poklon koji je Tito čuvao u privatnim prostorijama, a beogradska publika ga je imala priliku vidjeti samo na dva sata 2014. u Domu omladine.
"Ni Nikson niti astronauti 'Apola 11' nisu mogli ni da pomisle da će kamen s Meseca stići do Banjaluke. Relacija Mesec - Beograd - Banjaluka duga je preko 392.000 km, ali i ovo je znak da kada postoji volja, postoji i način", rekao je Ivan Tasovac, ministar kulture i informisanja Srbije, otvarajući izložbu.
Poput njih, ni gotovo niko od građana Banjaluke nije mogao da pretpostavi da će ovaj fragment stići u grad na Vrbasu. A, pored kamena s Mjeseca veliko interesovanje izazivaju i izloženi printovi, koji svjedoče o tome kako je u prošlosti zamišljana budućnost, kroz šta posjetioci mogu da vide šta je od toga ostvareno danas.
Eksponati istraživačkih misija "Apolo" bili su inspiracija akademskom vajaru Radošu Antonijeviću, profesoru Akademije umjetnosti u Banjaluci i Fakulteta likovnih umjetnosti u Beogradu, čiju su skulpturu "Kamen s Mjeseca", rađenu upravo po originalu, kustosi izložbe uvrstili kao sastavni dio projekta.
Tasovac je podsjetio da je i ova postavka rezultat plodne saradnje institucija iz Srbije i Republike Srpske. Istakao je da je izuzetno ponosan što su kamen s Mjeseca, taj djelić ljudske mašte i vjere u nemoguće, i cijela ta izložba došli iz Beograda u Banjaluku.
'Jer mašta je važnija od znanja, kako je govorio Albert Ajnštajn. Znanje je ograničeno, a mašta obuhvata ceo svet", zaključio je Tasovac.
Šetnju ovom postavkom dodatno zanimljivom čini i njen interaktivno-edukativni dio, koji je poveznica s publikom koja će tokom izložbe moći da odgovori na pitanje "Kako će izgledati vaša budućnost". Mnoštvo kreativnih odgovora na ovom zidu našlo se već prvo veče, a neki od njih su "Idemo na Mars", "Želim da se zaposlim na Marsu".
Na izložbi se mogu vidjeti i fotografije članova misije "Apolo 11" Nila Armstronga, Edvina Oldrina i Majkla Kolinsa prilikom posjete Jugoslaviji, susret Josipa Broza Tita i Jovanke s predsjednikom Amerike Niksonom. Tu su i reprinti izdanja časopisa pedesetih godina, brojni novinski članci i stripovi.
Projekat je realizovan u saradnji s Muzejom istorije Jugoslavije (MIJ) iz Beograda uz podršku američke ambasade u BiH.
O značaju ove postavke govorio je i Jasmin Komić, ministar nauke i tehnologije RS, koji je napomenuo da je ona spoj istorije, umjetnosti i nauke, te dodao da je naša budućnost izvjesna jer nauka daje garancije za tako nešto. O ovom projektu govorili su i Neda Knežević, direktorica MIJ, Stefani Altman-Vinans, savjetnica za društvene djelatnosti američke ambasade u BiH, i Sarita Vujković, direktorica MSU RS.
Postavka je rezultat rada kustoskog autorskog tima koji čine: Ana Panić, Katarina Živanović, Ivan Manojlović, Momo Cvijanović (MIJ) i Mladen Banjac (MSU RS) i u Banjaluci će biti otvorena do 27. maja.
Predavanje
Prije otvaranja izložbe "Povratak na Mjesec: Kratka istorija budućnosti" u četvrtak veče je gošća MSU RS ing. Nagin Koks iz Svemirske agencije NASA i istaknuti član Operativnog tima za međuplanetarno istraživanje održala predavanje na temu "Putovanje na Mars: Usudi se da radiš moćne stvari". Ona je tom prilikom rekla da ljudi često pronalaze načine kako da se razdvajaju po rasi, vjeri, naciji, a kad iz svemira vidimo našu "plavu planetu" ne vidimo nikakve granice, ne vidimo nacije i rase.
