SARAJEVO - Desetak likovnih kolonija, koliko ih trenutno ima u BiH, veoma su značajne i mogu da daju značajnu materijalnu podršku umjetniku, ali i da budu velika inspiracija, posebno za mlade slikare i skulptore koji su tek na početku svog stvaralaštva.
Ovo je stav većine bh. umjetnika koji su svoje prve stvaralačke korake započeli u likovnim kolonijama. Međutim, mnogo je likovnjaka koji nikada nisu ni pokušali stvarati u grupi, u nekim slikarskim kolonijama, već to uglavnom rade u svojim ateljeima.
Irfan Hozo, akademski slikar i donedavni predsjednik Udruženja likovnih umjetnika BiH (ULUBiH), jedan je od njih. Zato nije htio ni komentirati rad likovnih kolonija u BiH, niti njihovu svrhu. Uputio nas je na Udruženje u kojem, nažalost, iako okuplja više od 400 umjetnika iz cijele BiH, nema zajedničkih stavova, ni po pitanju umjetnosti i okvira u kojima će djelovati ovo udruženje, a ni o pitanju finansija.
"Ne želim ništa komentirati. Imam dovoljno problema i s Udruženjem i s novinarima. Zbog toga sam se povukao i radim u svom ateljeu, drugo me ništa ne zanima", rekao je Hozo.
Marko Kusmuk, mladi bh. umjetnik, koji je trenutno na postdiplomskim studijima slikarstva u Beogradu, kaže da su likovne kolonije trenutno aktuelne samo u regionu.
"S dolaskom konceptualne, savremene umjetnosti, više se organizuju likovne radionice, kampovi, gdje budu predstavljeni video-radovi i performansi i gdje mreža kreativnih ljudi može da ispolji svoj rad. Moje posjete likovnim kolonijama nisu bile toliko česte, ali jedna od boljih je likovna kolonija u Počitelju, koja mi je ostala u jako lijepom sjećanju", ističe Kusmuk.
Kaže da je sam ambijent Počitelja čudesan, pa ni inspiracije ne fali.
"Na četvrtoj godini Akademije sam bio na likovnoj koloniji u Sremskoj Kamenici kod Novog Sada. To je studentska likovna kolonija čiji članovi su studenti završnih godina svih akademija iz bivše Jugoslavije. Tamo sam stekao dragocjena poznanstva i danas sam u kontaktu s tim umjetnicima", dodaje Kusmuk.
Mustafa Skopljak, akademski kipar i profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, uvijek studentima preporučuje da učestvuju u likovnim kolonijama.
"Osim što su inspirativne, one mladom umjetniku omogućuju poznanstva s drugim umjetnicima, razmjenu iskustava, ali i sve materijale koji su potrebni za stvaralaštvo", objašnjava Skopljak.
On je i sam najbolje skulpture uradio učestvujući na raznim likovnim kolonijama. Čak 20 njegovih radova koji su bili na retrospektivnoj izložbi koja je u septembru postavljena u Galeriji "Kolegijum Artistikum" nastalo je u kolonijama.
"Teško je pronaći materijale, posebno dosta kamena, koji je potreban nama skulptorima, zbog toga su, recimo, kiparske kolonije na Uni, u Ostrošcu i u Krupi, veoma značajne", dodaje Skopljak.
Iako se jedan broj umjetnika koji djeluje u Republici Srpskoj žali da je u BiH više kolonija nego umjetnika, prema individualnim stavovima umjetnika u BiH, može se zaključiti da oni rado prihvataju učešće u kolonijama i da su one posebno inspirativne za većinu njih. Safet Zec, jedan od najcjenjenijih bh. slikara, vrlo često je stvarao u Likovnoj koloniji u Počitelju, te je otvorio atelje u ovome gradu.
U razgovoru s grupom mladih umjetnika konceptualista, saznali smo da im učešće u likovnim kolonijama vrlo često posluži kao izvrsna inspiracija za nastanak njihovih djela, te da ne treba zanemariti ni finansijsku podršku koju kolonije dobijaju od raznih nivoa vlasti u BiH, a koja dobro dođe umjetnicima koji nemaju svoj atelje.