Vizuelna umjetnost

Mia David za NEZAVISNE: Kultura je važnija i od ekonomije

Mia David za NEZAVISNE: Kultura je važnija i od ekonomije
Mia David za NEZAVISNE: Kultura je važnija i od ekonomije
Nevena Vržina

Prvi put u istoriji Praškog kvadrijenala, najznačajnije svjetske manifestacije scenskog dizajna i scenskog prostora, Srbija je ove godine osvojila zlatnu medalju za pokretanje dijaloga.

Više od 80 mladih ljudi, zajedno sa svojim profesorima i kustosima, radilo je skoro 18 mjeseci kako bi ostvarili zajednički umjetnički rad za ovogodišnje Praško kvadrijenale.

Priznanje im je uručeno krajem juna, a Mia David, kustos nacionalne izložbe Srbije, u intervjuu za "Nezavisne" potvrdila je da je ta nagrada veliki uspjeh za umjetničku scenu Srbije.

Ona se osvrnula na izložbu kojom su se predstavili, značaj kulture, ali i izuzetno komentarisan javni istup Nikole Radosavljevića, jednog od učesnika tima Srbije na Kvadrijenalu, koji je rekao da njega niko neće čekati na balkonu iako je osvojio zlatnu medalju...

NN: Zlatna medalja za pokretanje dijaloga na ovogodišnjem Praškom kvadrijenalu, koja je pripala Srbiji, zapravo je označila istorijski uspjeh jer je to ujedno i prvi put da Srbija dobija takvo priznanje. Šta zapravo znači ta nagrada Vama lično, ali i svim mladim ljudima koji su učestvovali u kreiranju ovogodišnjeg predstavljanja u Pragu?

DAVID: Ta nagrada je veliki uspeh za našu zemlju. Posebno je važna jer je dodeljena u kategoriji koja je potpuno nova i zapravo govori o novim načinima predstavljanja scenskih umetnosti. Ja nisam neko kome su nagrade važne jer verujem da ako smo iskreni prema sebi znamo šta smo dobro uradili a šta ne, ali ova mi jeste važna jer je izložba koju sam radila spoj različitih oblasti kojima se bavim. Za studente je nagrada ogroman podstrek i potvrda da se ozbiljan višemesečni rad isplatio.

NN: Možete li za naše čitaoce pojasniti sam koncept izložbe?

DAVID: Izložba nacionalnog predstavljanja Srbije se zove "Ne(moć) - Odgovor(nost)" i bavi se svetom danas. Govori o nedostatku ideologije u vreme kada je novac dominantna vrednost. U konceptu iznosim svoje verovanje da nisu materijalna dobra ono što nam daje moć, već sloboda, a da sloboda sa sobom nosi odgovornost. Pozvala sam umetnike da naprave rad koji će trajati jedan čitav dan i u sebi imati performativni karakter. Time su spojene izvođačke i izlagačke umetnosti i ideja o pozorištu u najširem smislu, preneta u novi medij komunikacije - izložbu.

NN: Koliko je bilo zahtjevno odgovoriti na temu Praškog kvadrijenala i iz vizure Srbije povezati politiku i umjetnost?

DAVID: Komesari izložbe Ljiljana Abramović-Miletić i Slobodan - Danko Selinkić su još pre nego što sam pozvana izabrali temu politike. Za mene je to, naravno, jedina prirodna tema. Verujem da je svaka odluka politička. Breht je rekao, parafraziram, ako kažete da ste apolitični to znači da pristajete na politiku koja se nad vama sprovodi. Mislim da umetnost uvek otvara pitanja i kada se bavi ličnim i kada se evidentno bavi političkim. Upravo to preispitivanje stvari, zapitanost nad "istinama" je politika. Ja sam pozvala umetnike da izaberu teme koje ih se tiču. Dobila sam set različitih politika: politike identiteta, ratnih zločina, Crkve kao institucije, autorstava, bezbednosne politike, urbanističke...

NN: Jedan od tekstova koji je nakon vašeg povratka iz Praga bio zasigurno među najčitanijim u regionu je onaj Nikole Radosavljevića, koji je samo jedan od 80 mladih ljudi zaslužnih za zlato Srbije u Pragu. Zbog čega uporno izostaje podrška za kulturu?

DAVID: Taj tekst je izazvao dosta pažnje i polemike. Lično se u mnogim stvarima ne slažem. Slažem se sa Gorčinom Stojanovićem koji je napisao da umetnicima nije mesto na balkonu. Nije odsustvo dočeka problem kulture. Problem je što narod, kao ni političari koji su predstavnici tog naroda, ne razume da je kultura osnov identiteta neke države. I da je kao takva važnija i od ekonomije. Kultura i obrazovanje.

NN: Šta će ovo priznanje značiti za budućnost, kako cijelog tima koji je radio na postavci, tako konkretno i na polju scenskog dizajna u Srbiji?

DAVID: To ćemo videti. Svakako čitavom timu znači potvrda za veliki rad koji stoji iza ovog projekta. Mnogo znači i školi, Odseku za scenski dizajn Departmana za arhitekturu na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu, odakle dolazi dobar deo tima. Na polju scenskog dizajna ne verujem da će mnogo promeniti. Potrebno je poboljšati produkcione uslove, finansijski više ulagati u izvođačke i izlagačke umetnosti da bi se prava promena videla i u praksi.

Najčitanije