Prepariranje životinja, koje su poslije služile kao ukras, bilo je hit u 19. vijeku, a danas je mahom nepoznata disciplina.
Većina ljudi "životinjske statue" smatra sablasnim, a nikako se ne uklapaju ni u moderne enterijere.
Ipak, jedna Njujorčanka odlučila je da svijetu pokaže koliko je jednostavno i zabavno pretvoriti mrtvog miša u umjetničko djelo.
"Da li neko za ovim stolom želi velikog miša", počinje svoj čas Su Dževerin.
Njeni studenti u Akademiji morbidnih umjetnosti u Bruklinu deru i pune mrtve miševe i potom ih postavljaju u neobičnim pozama.
Dževerinova objašnjava da je taksidermija u stvari vraćanje mrtvih životinja u život i da svoje korijene vuče još iz viktorijanskog doba, kada je prepariranje iz hobija preraslo u umjetnost.
"Prepariranje je korišteno kao satira. Ne možete da govorite protiv kralja ili pape, ali možete da napravite malu vinjetu u kojoj je lisica zli papa i da zbog toga ne upadnete u nepriliku", objasnila je ona.
Prepariranje, ipak, nije za svakoga i studentima je neophodan čvrst želudac.
"Jednostavno isključim svoja osjećanja", objašnjava grafički dizajner Sara Strijevski.
Boraks se koristi za bojenje mišje kože, a žice i glina mu daju oblik.
Su podsjeća studente da za manje od pet dolara mogu da naprave sopstvenu kućicu za miševe i ohrabruje ih da pronalaze odbačene predmete koje će koristiti u svojim instalacijama.
"Moja originalna ideja je bila da sve bude u viktorijanskom stilu, zbog toga piju čaj", objašnjava Čina Džein pokazujući svoje djelo.
Ona smatra da bi finalni proizvod trebalo da bude nešto što biste željeli da pokažete svojim gostima. Sara Strijevski ima, međutim, drugačiju ideju.
"Ne uklapa mi se baš u kuću. Mislim da se ni mojoj mački ne bi dopalo, ali zato hoće mojoj majci", kaže ona.
Časovi u ovoj neobičnoj školi rasprodati su mjesecima unaprijed dok brojni zainteresovani uče kako da miševima prepariranjem udahnu novi život.