BANJALUKA - Strip album "Stories from the Wild West" nedavno je objavljen u izdanju Udruženja strip autora i obožavalaca stripa Republike Srpske "Deveta dimenzija", a riječ je o kolekciji kratkih vestern priča koje je crtalo 11 autora iz pet zemalja, dok je scenario uradio Banjalučanin Nikola Vidačković.
"Priče u ovom albumu nastale su prije svega iz ličnog promišljanja o stanjima ljudskog duha. U jednom vremenu i prostoru koji je dosta nemilosrdan tako da isti nisam imao potrebe stvarati nego samo vjerno predstaviti, baveći se univerzalnim temama kao što su ljubav, mržnja, pohlepa, osveta", rekao je Vidačković na početku razgovora za "Nezavisne".
Ovaj strip album se sastoji od priča "Last Dance" (crtač Vladimir Davidenka), "Last Whiskey" (crtač Slobodan Aksić), "Soul Eating Hunter" (crtač Ivan Avramovski), "Pine Box Four The Lady" (crtač Željko Ivančić), "Dreams of Gold" (crtač Hrvoje Ružić), "Wacky Factory" (crtač Mimi Cortazar), "Bloodlust" (crtač Dragan Pavasović), "Coward Of The Country" (crtač Milan Mladić), "Mustang Princes" (crtač Geza Šetet), "Venegance" (crtač Jovan Bratić) i "Back To The Past" (crtač Igor Jovčevski).
"Prezadovoljan sam saradnjom sa momcima koji su se prihvatili rada na projektu, tako da moram iskoristiti i ovu priliku da im još jednom kažem hvala na iskazanom povjerenju u mene kao scenaristu i moje mogućnosti da iznesem nešto ovako veliko od početka do kraja. Pogotovo kada uzmemo u obzir činjenicu da sam ja relativno nov u ovom poslu, mislim stažom a ne urađenim i objavljenim, a da nasuprot tome neki od njih imaju i 50 godina crtačkog staža ili su, recimo, poznati i priznati akademski slikari", naveo je Vidačković.
"Stories from the Wild West" nije klasični vestern, već kroz prizmu vestern svijeta donosi priče iz segmenta horora, narodnih predanja, kao i komedije.
"Život nije samo horor, a ni komedija, već je i jedno i drugo, često u isto vrijeme. Ove priče nastajale su u skladu s tim kako sam se ja lično osjećao u datom trenutku, pa je svaka epizoda obojena mojim raspoloženjem i pogledom na svijet tog dana. Kombinacija vesterna, horora, narodnih predanja i komedije pruža čitaocima priliku da dožive emotivni rolerkoster, od napetosti i misterije, preko smijeha, pa sve do trenutaka koji vas tjeraju na razmišljanje. Granice između žanrova su, baš kao i u životu, fluidne i iz te mješavine često nastaju najuzbudljivije priče", objasnio je mladi scenarista.
Sa svijetom Divljeg zapada se upoznao spontano, prvo kroz stripove, a kasnije kroz filmove i kantri muziku.
"Divlji zapad je jedan fascinantan mitski prostor u kojem se susreću priče oko logorske vatre i svakodnevni život. Mitovi i legende se prepliću sa stvarnošću, a zakon jačega često je jedini koji važi. Sve to je nepresušan izvor inspiracije za svakog umjetnika, kada na to još dodamo dječačku želju za pustolovinom i avanturom u neistraženim prostranstvima nepoznatoga teško da može bolje", izjavio je Vidačković.
Ovo izdanje je namijenjeno svima koji vole da se izgube u priči i uživaju u neočekivanom, a kako je naš sagovornik dodao, Divlji zapad nije bez razloga toliko eksploatisan kroz umjetnost.
"Pogledajte samo jednog od najvećih filmadžija današnjice Kventina Tarantina. Čovjek je dobar dio karijere napravio pozajmljujući stvari iz starih kultnih vestern filmova. Ima nešto što će možda začuditi prosječnu osobu iz publike, a to je da su se partizanski filmovi iz bivše Jugoslavije masovno oslanjali na vestern filmove", rekao je Vidačković za naš list.
On je naveo da mu ništa nije teško kada je u pitanju kreativni proces, te da su to trenuci u kojima najviše uživa.
"Najteže dolazi po završetku pisanja, ispravljanje nacrtanih tabli, što automatski ne znači da je crtač loše nacrtao, možda sam ja napisao nešto što je na papiru izgledalo genijalno, ali kad je crtač oživio moje riječi, obojica vidimo da nešto jednostavno ne štima. Nakon toga ide urednički dio posla, prelom, pa priprema za štampu. To su sve neophodni ali dosadni koraci u nastanku stripa", kazao je scenarista.
Naveo je da naš region unazad 35 godina nije imao veći broj kvalitetnih izdavača, umjetnika i albuma koji se svake godine nađu pred čitaocima, te da je ovo zlatno doba stripa.
"Neki od naših crtača rade za najveće svjetske izdavačke kuće, kao što je Stevan Subić, koji je možda i glavni crtač za američki DC. Za scenaristu je to malo teži poduhvat zbog jezičke barijere, jer koliko god tečni bili na nekom jeziku, nikada ne možete da budete dovoljno dobri kao neko kome je to maternji jezik", istakao je Vidačković.
Strip publika je, kako je objasnio, inteligentna, tako da kvalitetan sadržaj uvijek nađe put do čitaoca.
"Sada je došlo vrijeme da najavim svoj možda i najambiciozniji projekat do sada 'Thana'. U pitanju je manga naučne fantastike koja će, vjerujem, pomjeriti granice onoga što se na ovim prostorima radi. To neće biti samo strip, već potpuno novo iskustvo za čitaoce", najavio je naš sagovornik.
Izdanje će biti dvojezično, na srpskom i engleskom, a putem "Kickstarter" kampanje planirano je da priča bude predstavljena čitaocima i ljubiteljima žanra širom svijeta.
"Mislim da će publika prepoznati strast i energiju koju smo uložili i da 'Thana' neće biti još samo jedan strip ili još samo jedan odličan strip već početak jedne mnogo veće priče, početak jednog univerzuma koji će se prenijeti i na druge medije. Društvene igre, kolekcionarske karte, stikere, majice, na kraju i animirani film što da ne", zaključio je Vidačković za "Nezavisne".
