Vizuelna umjetnost

Nataša Konjević: Svijet umjetnosti funkcioniše po principu poznanstava

Nataša Konjević: Svijet umjetnosti funkcioniše po principu poznanstava
Nataša Konjević: Svijet umjetnosti funkcioniše po principu poznanstava
Nevena Vržina

Čini mi se da i taj svijet umjetnosti funkcioniše po principu poznanstava i sitnih usluga, kao i sve u ovoj našoj državi, smatra Nataša Konjević, akademska slikarka iz Banjaluke, pobjednica međunarodnog konkursa za najbolji mural, koji je raspisalo Udruženje likovnih umjetnika u Prijedoru, a u okviru projekta "Prijedor grad murala".

Njen rad pod nazivom "Šeširdžija" biće oslikan na dijelu zida jedne od stambenih zgrada u centru Prijedora.

Konjevićeva je dosad imala dvije samostalne, a bila je učesnik oko dvadesetak kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. U razgovoru za "Nezavisne" priča o nagrađenom muralu, procesu oslikavanja istog i o načinima promocije za mlade umjetnike.

NN: Koje segmente Prijedora prikazuje "Šeširdžija" i otkrijete nam lajtmotiv za nastanak ovog rada?

KONJEVIĆ: "Šeširdžija" je skup ilustrativno predstavljenih simbola Prijedora - narodni heroj Mladen Stojanović, rijeka Sana, Kozara i spomenik na Mrakovici, Todor Švrakić (prvi školovani slikar u BiH), prva bosanskohercegovačka pruga... Ideja je proizašla iz razmišljanja o najboljem načinu da se na jednoj slici prikaže što više činjenica o gradu Prijedoru. Želja mi je bila da ovaj rad ima određenu priču, a kako je lokacija murala u glavnom šetalištu u Prijedoru, logično je bilo da ta priča bude o gradu.

NN: Koliko je zahtijevna realizacija jednog murala, vjerujem da neće biti nimalo jednostavno oslikati mural na površini 12 puta 10 metara?

KONJEVIĆ: Da, naravno da nije jednostavano oslikati mural tih dimenzija, ali uz dobro planiranje, sve je izvodljivo. Nekako mi se čini da su svi oko mene pomalo skeptični i da su više zabrinuti od mene same. Ja vjerujem da će to biti kako treba, a da li je takav stav dobra ili loša stvar, vidjećemo.

NN: Jesu li savremeni umjetnici spremni da se okreću street artu i mogu li ovako da skrenu pažnju, kako na sebe, tako i na likovnu umjetnost?

KONJEVIĆ: Street art likovnu umjetnost čini dostupnom svima. Naravno, postoji i taj momenat samoreklame, ali to je autorima radova u drugom planu. Ovdje postoje umjetnici koji se godinama bave street artom, ali je uvijek isti problem - kako legalno dobiti dozvolu za oslikavanje zida u naseljenom mjestu. U regionu je situacija malo drugačija. Projekat "Prijedor grad murala" je savršena prilika da se pokaže da street art nije vandalizam.

NN: Kako nastaju Vaši radovi, je li okruženje nepresušan izvor inspiracije ili teme ipak tražite u nekim drugim oblastima?

KONJEVIĆ: Teško je definisati inspiraciju, jer je ona sve... Okruženje, druge umjetnosti, film, muzika, književnost, snovi, emocije, neobični prizori na ulici, jednom riječju - život. Ne postoji recept za nastanak rada. To su uglavnom razmišljanja i impresije na dnevnoj bazi koja se nekad poslože i onda nastane ta početna ideja. Ja, na primjer, vodim neku vrstu dnevnika, zapisujem ideje koje mi izgledaju kao potencijalni rad i nekad kasnije nešto od toga i realizujem, a nešto ne.

NN: Da li je teško dobiti prostor i dogovoriti samostalnu izložbu?

KONJEVIĆ: Zavisi koji izložbeni prostor. Iskreno, nisam pokušala da napravim samostalnu izložbu u nekoj od banjalučkih galerija, ali imam informacije da je zaista teško dobiti termin i prostor za izložbu. Da li su tu glavni krivci vlasnici galerija, umjetnički savjeti istih ili možda i sami umjetnici, kojima se redovno pripisuje epitet pasivnih individua, to zaista ne znam.

Najčitanije