Gustav Klimt, kao jedan od najpoznatijih Bečkih slikara svoga vremena, prepoznatljivim stilom i djelima ostavio je iza sebe neizbrisiv trag, koji turisti mogu vidjeti na gotovo svakom koraku austrijske prijestonice.
Riječ je, naravno, o suvenirima za turiste, koji su izrađeni po motivima preuzetim iz Klimtovih djela, a koji su u ponudi u obilju prodavnica širom Beča.
Interes za njih svakako je velik, u šta smo se i lično uvjerili prilikom posjete Beču, a interesovanje je svakako pojačano ove godine, koju je grad posvetio svom poznatom slikaru.
Motiv Klimtovog najpoznatjeg djela "Poljubac" nalazi se na većini suvenira, pa se tako u prodaji mogu naći posteri, šolje za kafu, čašice, privjesci, marame, kišobrani i mnoge druge sitnica u bojama ili sa drugim detaljima nadaleko poznate slike.
U razgovoru sa turistima iz bivših Jugoslovenskih republika, koje smo zatekli kako u mnoštvu bečkih radnji razgledaju suvenire, saznali smo da i među našim zemljacima postoji velik interes za ove sitnice. Kažu da većina njih želi, posebno ove godine, da iz Beča kući ponese nešto što asocira na poznatog slikara.
Kako nam je kazala Delia Jungvirt, menadžer za medije Turističke zajednice grada Beča, ovakvi jubileji, kao što je 150. rođendan Gustava Klimta, dobrodošao su poklon za jedan grad, koji je sam po sebi turistička destinacija.
"Prema tome, i Beč, kao grad kulture, koristi jednog ovako poznatog umjetnika i njegov jubilej za svrhe marketinga i razne atrakcije u gradu", rekla je Jungvirtova.
Kao što je poznato, navela je ona, Klimtovi motivi, poput "Poljupca", koji je najpoznatiji, već su prodavani u raznim mogućim i nemogućim izvedbama, te je dodala da se na brojnim mjestima u Beču može vidjeti koliko se motivi tog slikara koriste za suvenire.
"'Poljubac' je, na primjer, motiv koji hoteli često koriste za paket ponude, pa se gostima koji rezervišu smještaj u ovdašnjim hotelima nudi obilazak dvorca Belvedere, gdje imaju 10 minuta stajanja pred Klimtovom slikom. Tada čovjek ima mogućnost da tih deset minuta iskoristi kako bi pokušao reprodukovati poljubac", dočarala nam je Jungvirtova jedan primjer korištenja Klimtovog motiva i u zanimljive turističke svrhe.
Prema njenim riječima, ne postoje tačni podaci o tome koliko se suvenira izrađenih po motivima Klimtovih djela dnevno ili mjesečno prodaje na ulicama, ali je, ipak, istakla da je ove godine povećana potražnja kod uličnih prodavaca.
"Lijepo je što je nešto tako traženo, ali je moje mišljenje da to ne bi trebalo da prevlada u nekom kiču, već da bi turisti iz Beča trebalo da ponesu nešto visokokvalitetno kao suvenir", smatra menadžer za medije Turističke zajednice Beča i podsjeća da je kultura izrazito važna za taj grad kao poznatu turističku destinaciju.
Sve prognoze, kazala je ona, idu u pravcu da bi, sa turističkog aspekta, ovo mogla da bude uspješna godina, ali nije znala precizirati koliki udio turista ove godine u Beč dolazi zbog Klimta i obilježavanja godišnjice njegovog rođenja.
Sa druge strane, suveniri s motivima Klimtovih djela bivaju sakupljani i u muzeju grada Beča, pa su tako i dostupni na izložbi, što nam je potvrdila i Ursula Štorh, zamjenik direktora i odgovorni kustos Bečkog muzeja (Wien Museum).
"Razlog za prikupljanje suvenira je taj što je Gustav Klimt postao nešto kao sinonim za Beč", kaže ona.
I tokom razgovora na izložbama u Beču čuli smo da je Klimt nesumnjivo jedan od najzastupljenijih umjetnika u suvenirskoj industriji te da se jedan od tamošnjih kustosa zadesio u Africi, u zabačenom selu u južnoj Etiopiji, gdje je, na svoje iznenađenje, vidio ženu koja nosi majicu sa naslikanim Klimtovim "Poljupcem".
Najbizarniji predmeti
Bečki muzej je na svojoj Facebook stranici sproveo akciju prikupljanja i objavljivanja fotografija najbizarnijih predmeta inspirisanih radom Gustava Klimta. Među tim predmetima ističu se poklopac za WC šolju, cipele, plišani medvjedići, pa i mrtvački sanduk. Svi koji su poslali fotografije biće nagrađeni posebnom turom po muzejima, a u samoj akciji prikupljeno je čak 140 fotografija koje su prikazane i u okviru izložbe pod nazivom "Klimt". Veliki broj učesnika ove akcije potiče iz Japana i SAD, dok je i sam muzej u lokalnim bečkim trgovinama prikupio znatan broj takvih suvenira. Inače, organizatori su ovom akcijom željeli da pokažu gdje leži granica između dobrog brendiranja i pretjeranog kiča.