Izložba "Šta se dogodilo sa zbirkom Draginje i Voje Terzić?" otvorena je u Muzeju savremene umjetnosti (MSU) RS u Banjaluci, pred velikim brojem zaljubljenika u umjetnost.
Riječ je o izložbi 131 djela iz zbirke stare banjalučke porodice Terzić, koja broji više od 800 umjetnina, a čiju je trećinu ovaj bračni par poklonio gradu na Vrbasu.
Posjetioci će do 16. novembra, do kada je izložba otvorena, imati priliku da pogledaju umjetnička djela koja datiraju od sredine 19. do kraja 20. vijeka, a među kojima se nalaze i djela poznatih umjetnika: Save Šumanovića, Petra Dobrovića, Mersаdа Berberа, Milana Konjovića, Jovana Bijelića…
Ovu značajnu izložbu otvorio je Živko Radišić, nekadašnji gradonačelnik Banjaluke, koji je i 1989. godine otvorio prvu izložbu iz zbirke Terzića.
"Zaista ima trenutaka u životu svakog čovjeka kada emocije nadvladaju razum i teško je u ovakvim prilikama ostati stojeći pred umjetnošću. Sigurno je da veoma dragocjena djela iz zbirke Terzića predstavljaju civilizacijsku nit koja povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost", istakao je Radišić.
Ljiljana Labović-Marinković, direktorica MSU RS, kazala je da je umjetnička zbirka Terzića bila najznačajnija i najveća na prostoru bivše Jugoslavije.
Ona je podsjetila da je Galerija "Terzić" bila otvorena za javnost sve do smrti Draginje Terzić 2003. godine, te da MSU RS, koji čuva djela poklonjena gradu, želi da ova zbirka dobije svoj trajni izložbeni prostor i mogućnost da bude viđena.
"Mislim da je to naša ljudska, etička, ali i profesionalna obaveza, kojom smo zavještani, najprije bih rekla ljubavlju", poručila je Labović-Marinkovićeva, dodavši da je njihov tim načinio plan sanacije i restauracije zbirke i galerijskog prostora.
Sarita Vujković, muzejski savjetnik i kustos izložbe, istakla je da je ovim slikama prije svega neophodno vratiti njihov galerijski prostor, koji je obezbijeđen još prije tri decenije, ali koji je nebrigom devastiran i ruiniran.
"Na svima nama je da odlučimo da li će zbirka Terzića postati stara zaboravljena legenda ili će se iskoristiti potencijal ove vrijedne umjetničke kolekcije i stari, oronuli prostor pretvoriti u multimedijalnu galeriju, spremnu da pokaže vrijednosti prošlosti kroz nove mogućnosti današnjosti", poručila je Vujkovićeva.
Izložbu prati i idejno-arhitektonsko rješenje adaptacije Galerije "Terzić", koje je izradio arhitektonsko-građevinski biro "ADG-2000".