Njemački istorijski muzej u Berlinu predstaviće izložbu čiji cilj je da istraži kako je Adolf Hitler uspio da osvoji masovnu podršku Nijemaca za svoj destruktivni režim.
Izložba "Hitler i Nijemci - Nacija i zločin" biće otvorena sutra u tom berlinskom muzeju i trajaće do 6. februara.
Postavka ima oko 600 eksponata, među kojima je i 400 fotografija i postera, koji posjetioca hronološki vode kroz režim Trećeg rajha, od njegovih početaka do kraha.
Kako je bilo moguće da je nacistički režim do kraja imao veliku podršku u društvu, pitanje je na koje autori izložbe, profesori i istoričari žele da daju odgovor kroz oko 1.000 izložbenih predmeta o Hitleru.
Izložba ove vrste u Njemačkoj do sada još nikada nije bila postavljena, a jedan od najupečatljivijih izložbenih komada svakako je tapiserija koju su tkale žene iz Rotenburga s motivima Hitlerovih jedinica u maršu ka crkvi na temu "Mi donosimo kukasti krst u crkvu".
Na izložbi, međutim, neće biti pokazani Hitlerovi lični predmeti i uniforme, kako bi se očuvala kritička distanca između posjetioca i diktatora.
Predstavljene su SS i Gestapo uniforme, ali i neki predmeti iz Hitlerovog kabineta. Inače, cilj izložbe je da se pokaže kako su svi slojevi njemačkog društva - mediji, industrija, crkva, škole - izgradili kult Hitlera tokom tridesetih godina, te kako su bili čvrsto uz njega sve do potpunog kraha.
Iako su neki mediji objavili da je riječ o izložbi koja predstavlja Hitlerovu ličnost, međutim, organizatori izložbe kažu da to svakako nije fokus izložbe.
"Mi se zaista nismo željeli koncentrisati na Hitlera i njegovu ličnost", kaže Hans Ulrih Tamer, kustos izložbe, čiji je podnaslov "Nacija i zločin".
"Mi smo zapravo željeli da predstavimo uspon i pad jednog režima, te na ulogu društva u svemu tome", dodaje Tamer.
Inače, izložba je najavljena samo na konferenciji za štampu, jer se ne može reklamirati s obzirom na to da njemački zakon zabranjuje izlaganje nacističkih simbola.
Izložba je veoma interesantna, jer se jasno vidi kakvu ulogu je imala propaganda u usponu nacističkog režima, pa su tako svastike štampane čak i na kutijama za cigarete, kao i ostalim predmetima za svakodnevnu upotrebu.
Izložba na jedan specifičan način dokumentuje izgradnju i nastanak nacističke države, sa sopstvenom industrijom, prostranim putevima. Veliki dio izložbe zauzimaju i fotografije narodnih slavlja na kojima se veliča Hitler, što je zapravo autentični dokaz podrške koju je imao u predratnoj Njemačkoj, a i kasnije.
Štaviše, na izložbi su predstavljeni i propagandni posteri poput onog koji prikazuje mentalno zaostalog dječaka koji stoji pored plavokosog sportiste, uz jasno upozorenje na demografske opasnosti: "Zamislite da retardirani imaju četvoro djece, a oni sposobni samo dvoje!"
Veliki dio izložbe posvećen je i progonu Jevreja, koji su uslikani sa prepoznatljivim žutim trakama, što je samo podsjetnik na strahote i zločine koje je ovaj režim počinio. Među eksponatima nalaze se i male uniforme koje su djeca-zatvorenici nosili u logorima smrti.
Nakon dijela izložbe koji govori o padu Hitlerovog režima, slijedi dio koji predstavlja svojevrsnu diskusiju o nacizmu u poslijeratnom društvu, pa je tako zabilježeno da je Hitler u periodu od 1949. do 2010. godine čak 46 puta osvanuo na naslovnici poznatog lista "Der Spiegel".
"Štaviše, od 1990. godine nije bilo nijedne godine da nije objavljena bar jedna naslovnica sa Hitlerovim likom", kaže kustos izložbe.
Naravno, na postavljeno pitanje da li postoji opasnost da neonacisti, fascinirani svime što ima veze sa nacizmom, opustoše muzej, Tamer na kraju kaže: "Pa takva vrsta ljudi jednostavno ne ide u muzeje."