"Noćna straža", "Čas anatomije doktora Nikolasa Tulpa", "Povratak bludnog sina" samo su neka od remek-djela Rembranta Harmensona van Rejna, kroz koja i danas živi ovaj najveći holandski slikar.
Jedan od najpoznatijih umjetnika i najuticajnih slikara svih vremena rođen je 15. jula 1606. godine u Lejdenu kao peti sin mlinara Harmena Herica van Rejna, a umro je 4. oktobra 1669. godine u Amsterdamu.
Nadimak Rejn se prenosi i na sina, a znači "sa Rajne". Po završetku Latinske škole upisao se 1620. godine na Univerzitet u Lejdenu, koji zapravo nije ni pohađao s obzirom na to da je u naredne tri godine provodio u ateljeu Jakoba de Svanenburha, lejdenskog slikara istorijskih kompozicija. Proveo je šest mjeseci u Amsterdamu 1624. godine, da bi po povratku u Lejden otvorio sopstvenu slikarsku radionicu.
Selidba u Amsterdam: Zatim se preselio u Amsterdam, u kome je uspio da ostvari više nego zavidnu karijeru kao slikar istorijskih kompozicija, ali i portreta, pojedinačnih i grupnih, koje su naručivali bogati građani.
"Noćna straža" je bez sumnje najpoznatija Rembrantova slika, o čijem značaju najbolje govori činjenica da je u 19. vijeku kao njen okvir podignuta monumentalna građevina Rijks muzeja u Amsterdamu.
Za slikare portreta, narudžbine milicijskih kompanija bile su najisplativiji poslovi poslije kojih su mogli zadovoljno da trljaju ruke. Naime, civilne snage reda i mira bile su redovni naručioci grupnih portreta, koji bi, pošto je slika završena, bili okačeni u sali za sastanke ili u dvorani za bankete.
Novi pristup: Slikanje jedne ovakve narudžbe, uz vješto izbjegavanje ukočenih poza, nije bilo nimalo jednostavno. Naime, godinama su brojni umjetnici pokušavali na raznorazne načine da doskoče ovom problemu, ali čini se da je veliki majstor Rembrant ipak pronašao najsrećnije rješenje. Njegov pristup slikanju jedne ovakve kompozicije, apsolutno je najoriginalnije i najuzbudljivije u istoriji umjetnosti. Umjesto da predstavi članove gradske garde kako stoje u redovima ili posađene oko stola, on ih je predstavio u pokretu, odnosno sam trenutak pred početak marša. "Noćna straža" je poput fotografije grupe u pokretu.
Čuveni čas anatomije: Jedna od najpoznatijih Rembrantovih slika je i "Čas anatomije doktora Nikolasa Tulpa", na kojoj je predstavljen javni čas anatomije, koji su jednom godišnje organizovali amsterdamski hirurzi. Tom prilikom, pred gomilom radoznalog svijeta, seciran je leš nekog upravo pogubljenog zločinca. Ovaj događaj bio je organizovan zimi, jer je tada nepodnošljivi smrad beživotnog trupla bio ipak unekoliko blaži, s obzirom na to da se tijelo sporije raspada na niskim temperaturama.
Tulp je pozvao Rembranta da svojim kistom ovjekovječi taj trenutak. Tulp stoji sa desne strane i jedina je figura koja nosi šešir, dok sa druge strane stoji grupa koja zadivljeno sluša njegovo izlaganje.
Rješenje statične kompozicije: Rembrant je i ovdje veoma smjelo i uspješno riješio inače, kod mnogih drugih umjetnika, statičnu kompoziciju. Uvođenjem dijagonale, koja kreće od knjige ispod mrtvačevih nogu i pruža se do glave čovjeka u gornjem lijevom uglu, stvorio je utisak pokreta. Još jedna zanimljivost je da je proučavanje anatomske građe ruku uvijek išlo na kraju i to na odsječenoj ruci, a prvo se otvarao stomak. Dakle, ovakav razvoj događaja naslikan je isključivo zbog toga da se posmatraču ne bi prevrnuo stomak od mučnine.
Pored "Noćne straže" i "Časa anatomije doktora Nikolasa Tulpa" od bogatog Rembrantovog opusa svakako treba izdvojiti niz autoportreta, koji svjedoče o izgledu, ali i psihičkim stanjima velikog umjetnika tokom različitih stadijuma života, kao i "Jevrejsku mladu" u kojima posmatrač može da uživa u salama amsterdamskog Rijks muzeja.
Strastveni kolekcionar
Rembrant van Rejn bio je strastveni kolekcionar umjetničkih djela. Njegova kolekcija je bila veoma vrijedna, a velika remek-djela, crteži i bakrorezi, prepliću se sa antičkim skulpturama i egzotičnim zanimljivostima. Posjedovao je i fascikle sa listovima koji su pripadali Rafaelu, Direru, Golcijusu, a posebno su vrijedni oni koji su pripadali Ticijanu i Rubensu. Kada je zapao u finansijsku krizu, sve je morao da proda.
Okružen smrću
U sjeni blistavih profesionalnih uspjeha, Rembrant van Rejn proživljavao je teške trenutke. Poslije troje djece koja nisu doživjela prvi rođendan, rodio mu se sin Titus, da bi samo godinu dana poslije ovog radosnog događaja, preminula njegova supruga Saskija. Uslijedila je jednako nesrećna veza sa Titusovom dadiljom Hertje Dirks, koja je neposredno prije vjenčanja završila u ženskom zatvoru, u koji ju je smjestio niko drugi nego njen vjerenik. Konačno, kada je našao mir u vezi sa Hendrikje Stofels, kao plod njihove ljubavi rodila se kćerka Kornelija. Hendrikje je svijet napustila kad je Korneliji bilo samo devet godina. Nažalost, ovo nije bio posljednji veliki gubitak za Rembranta. Doživio je i smrt još jednog svog djeteta, mladog Titusa, koji je svijet napustio kada je imao 27 godina.
