Sarita Vujković je direktorica Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske (MSU RS), institucije koja se u prošloj godini nakon pandemije virusa korona vratila u uobičajeni, slobodno možemo reći udarnički režim rada.
Šta su uradili u prošloj, a šta ih očekuje u ovoj godini, rezimiraće danas u 11 časova, kada će Muzej posjetiti Željka Stojičić, novoizabrana ministarka prosvjete i kulture Republike Srpske. Ovom posjetom biće obilježen i Dan MSU RS, koji današnji naziv nosi od 10. februara 2004. godine. Ovim povodom o radu Muzeja Vujkovićeva je govorila za "Nezavisne".
NN: U prošloj godini Muzeju se, što je najbitnije, vratila publika?
VUJKOVIĆ: Prošla godina za Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske bila je prepuna veoma uspješno realizovanih izložbi, pratećih programa i projekata. Imali smo više od 25.000 posjetilaca, organizovali smo devet izložbi, oko 60 pratećih događaja, više od 300 organizovanih grupnih posjeta, što je u velikoj mjeri pomoglo da se vratimo na broj posjetilaca koji smo imali prije pandemije korona virusa. Kada pogledam sve te podatke moram da kažem da sam jako ponosna na moje kolege koji su zaslužni za sve te realizovane programe i za činjenicu da se publika vratila u Muzej. Ponosni smo na niz veoma značajnih i reprezentativnih izložbi. Prošlu godinu smo započeli sa retrospektivnom izložbom Goranke Matić "Iskustvo u gužvi", potom smo otvorili izložbe Borjane Mrđe "Dekorativna sopstva" i Igora Bošnjaka "Budućnost se ponavlja više nego istorija", čija otvaranja su upriličena u okviru najznačajnijeg muzejskog događaja "Evropske noći muzeja", u okviru koje smo publici predstavili i naš novi rekonstruisani prostor. Potom smo imali gostovanje izložbe Biljane Đurđević "Studija slučaja" kojom je nastavljena saradnja sa Muzejom savremene umjetnosti u Beogradu, a kustos ove izložbe Miodrag Karić je upravo povodom ove izložbe nagrađen prestižnom nagradom "Lazar Trifunović". Na kraju smo godinu završili najposjećenijom izložbom u prošloj godini "Kolekcija kao ogledalo. Modernizam u djelima iz Galerije Matice srpske" koja je nastala kao rezultat višegodišnje saradnje naše institucije sa Galerijom Matice srpske u Novom Sadu.
NN: Predstavljan je i novi rekonstruisani dio unutrašnjeg prostora. Šta je to sve podrazumijevalo i šta Vam je bilo ključno u toj transformaciji?
VUJKOVIĆ: To je za nas najznačajniji projekat, koji je obilježio 2022. godinu. Završetak prve faze rekonstrukcije zgrade podrazumijevao je adaptaciju krova centralnog dijela zgrade, sanaciju i adaptaciju potkrovnih prostorija namijenjenih za prvu javnu specijalizovanu biblioteku za umjetnost u Republici Srpskoj, čitaonicu i istraživački centar za proučavanje savremene umjetnosti. Ova faza rekonstrukcije obuhvatila je i ugradnju lifta koji je povezao sve četiri etaže zgrade koja će na ovaj način u potpunosti biti dostupna licima s invaliditetom jer je cilj Muzeja da u potpunosti postane inkluzivna institucija, dostupna i otvorena za sve posjetioce. Upravo završavamo reviziju bibliotečkog fonda, nakon toga će se raditi na stručnoj obradi specijalizovane biblioteke Muzeja koja će uskoro u svom punom kapacitetu biti otvorena za buduće korisnike.
NN: Nedavno je otvorena izložba povodom 25 godina Akademije umjetnosti Univerziteta u Banjaluci, a u okviru izložbe najavljen je bogat prateći program. Možete li otkriti koji je to program i koji su planovi u radu Muzeja?
VUJKOVIĆ: Akademija umjetnosti Univerziteta u Banjaluci ove godine proslavlja važan jubilej - četvrt vijeka svog postojanja i rada, koji će obilježiti uz svečanu akademiju i niz programa i manifestacija. Obilježavanje ovog značajnog jubileja započeto je izložbom "25 godina Akademije umjetnosti Univerziteta u Banjaluci" u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske, čije je svečano otvaranje upriličeno 26. januara. Ovom izložbom su predstavljeni svi nastavnici i saradnici sa studijskog programa likovne umjetnosti, zapravo njih 50 koji su bili dio nastavnog procesa od osnivanja Akademije umjetnosti do danas. Ova izložba ujedno predstavlja i kontinuitet uspješne saradnje između našeg muzeja i Akademije, a koje su tokom ovog dugog perioda obilježene brojnim izložbama, koncertima i edukativnim programima. Tokom trajanja izložbe za posjetioce će svakog petka biti organizovan niz drugih aktivnosti na kojima će učestvovati svi studijski programi Akademije umjetnosti Univerziteta u Banjaluci, što uključuje predstave, koncerte, predavanja, radionice i druge sadržaje, a izložba će biti otvorena do 26. aprila ove godine.
NN: Vaša ustanova ima razvijenu saradnju sa institucijama iz regiona, prošle godine ste imali veoma atraktivnu izložbu iz Galerije Matice Srpske. Možemo li uskoro očekivati sličnu vrstu rada i saradnje?
VUJKOVIĆ: Plan i program Muzeja uvijek se priprema unaprijed, tačnije za naredne dvije godine, i stalno se trudimo da u tom planu osmislimo atraktivne regionalne saradnje. Ukoliko nam budžet dozvoli da sprovedemo planirano, ove godine ćemo imati nekoliko izuzetnih izložbi, a ovom prilikom bih najavila retrospektivnu izložbu Raše Todosijevića "Sutra je ponedeljak", koja obuhvata više od pola vijeka djelovanja ovog renomiranog umjetnika, a koja će se realizovati u saradnji sa Muzejom savremene umjetnosti Vojvodine, kao i izložbu povodom obilježavanja 150 godina od rođenja Nadežde Petrović koja će biti realizovana u partnerstvu sa Narodnim muzejom Srbije, Galerijom Nadežde Petrović u Čačku, Galerijom Božidara Jakca u Kostanjevici na Krki i Tiflološkim muzejom u Zagrebu. Tokom sljedeće godine bićemo uključeni i u program obilježavanja Prve prijestonice kulture Srbije koja se ove godine obilježava u Čačku. Posebno želim da izdvojim to da je u okviru ovog projekta grad Trebinje pozvan kao poseban grad gost i da ćemo u saradnji sa Gradskom upravom Trebinja i institucijama kulture iz ovog grada, Kulturnim centrom Trebinje i Muzejom Hercegovine biti dio realizacije ovog programa. U okviru ovog gostovanja naša ustanova će organizovati predstavljanje naše prošlogodišnje izložbe "Budućnost se ponavlja više nego istorija" trebinjskog umjetnika Igora Bošnjaka, najprije u Kulturnom centru u Trebinju, a potom i u Galeriji Nadežde Petrović u Čačku.
NN: Već se govori o velikoj retrospektivnoj izložbi Nadežde Petrović u MSU RS. Kada možemo očekivati ovu izložbu i šta biste nam mogli otkriti o njoj?
VUJKOVIĆ: U pitanju je veliki projekat kojim se obilježava 150 godina od rođenja najznačajnije srpske slikarke Nadežde Petrović. Naš muzej je partner u obilježavanju ovog velikog jubileja koji je pokrenulo Ministarstvo kulture Srbije kandidovanjem, a potom i izborom Nadežde Petrović za UNESCO ličnost 2023. godine. Projekat vodi Narodni muzej Srbije, gdje će 14. februara biti otvorena retrospektivna izložba ove eminentne umjetnice koja će tokom jula, avgusta i septembra gostovati i u našoj instituciji. Kustosi ove izložbe i autori nove monografske publikacije su profesori sa Katedre za istoriju umjetnosti Filozofskog fakulteta u Beogradu, prof. dr Lidija Merenik i prof. dr Igor Borozan, tako da je ovo prilika i na ponovnoj saradnji s ovom renomiranom visokoškolskom ustanovom. Ovaj značajni izložbeni projekat dio je i ovogodišnjeg obilježavanja prijestonice kulture Srbije koja se prvi put ove godine obilježava u Čačku pod sloganom "Čačanska rodna". Čačak je rodno mjesto Nadežde Petrović pa je planirano da ova izložba tamo bude otvorena 11. oktobra, na dan njenog rođenja.
NN: Trenutno radite na realizaciji projekta "NFT for Women" s kojim se MSU RS uključio u nove digitalne umjetnosti, te ste imali i raspisan javni poziv za umjetnice u BiH. Kako Vi gledate na ovaj fenomen i kako su umjetnice reagovale na ovaj poziv?
VUJKOVIĆ: Mi već godinama u našoj instituciji pratimo potrebe publike koja je sve više okrenuta konzumiranju sadržaja putem interneta. Digitalizacija je uveliko promijenila koncept života kakav smo ranije poznavali i svi se mi moramo prilagođavati. Informišemo se i komuniciramo digitalno, prelazimo iz stvarnog i materijalnog u virtuelno i digitalno. Na red je došla umjetnost: umjetnici i umjetnice kreiraju NFT-ove - nezamjenjive tokene na blockchainu i tako se uključuju u novu web 3.0 eru interneta i potpuno novo globalno tržište umjetničkih djela na svjetskom digitalnom tržištu. Upravo je to jedan od razloga zašto smo u partnerstvu sa "UN Women" u BiH pokrenuli pilot projekat "NFT for Women". Projekat je započet 1. decembra 2022. godine i do sada smo imali niz online radionica i šest radionica u Banjaluci, Trebinju, Mostaru, Tuzli, Bihaću i Sarajevu. Posebno je značajno to što smo u okviru ovog projekta otvorili javni poziv za sve umjetnice iz BiH svih starosnih dobi da prilože do tri rada u bilo kom obliku i formatu, od kojih će 20 biti izabrano i transformisano u NFT i promovisano kao prva BiH NFT kolekcija. Poziv je bio otvoren do 30. januara 2023. godine i na njega se prijavilo 49 umjetnica. Ovaj projekat ima za cilj da osnaži umjetnice kroz razmjenu znanja o NFT tehnologiji i njenoj upotrebi u umjetnosti, kao i pristupu novom globalnom digitalnom tržištu umjetničkih djela. U okviru projekta želimo da umjetnicama pružimo mogućnost da svoje radove plasiraju na novo tržište umjetničkih djela, čime se utiče i na jedan od ključnih problema u umjetnosti, a to je nedostatak tržišta.
NN: U kakvim uslovima radi Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske? Šta bi trebalo promijeniti ili unaprijediti?
VUJKOVIĆ: Na kraju moram da kažem da Muzej radi s minimumom programskih sredstava, da su naši izložbeni programi veoma ambiciozni, jer smatramo da kultura Republike Srpske i publika koja nas prati to zaslužuju, ali ih sa mukom uspijevamo realizovati jer su troškovi za realizaciju ovakvih izložbi višestruko povećani. Nadamo se povećanju sredstava za naše programske aktivnosti, nadamo se i realizaciji naših dugoročnih planova kao što je realizacija nove stalne postavke za koju nam je neophodan i otkup umjetničkih radova. Posebno želim da izdvojim da se nadam nastavku rekonstrukcije krova Muzeja, jer je neophodno da se cijeli krov što prije rekonstruiše kako bi novorenovirani dijelovi zgrade zajedno starili i kako bi ovaj objekat i u budućnosti bio posebno i reprezentativno zdanje u našem gradu. Nastavak adaptacije bi trebalo da poveže i objedini sve unutrašnje prostore Muzeja, da omogući nove sadržaje i funkcionalnije korištenje objekta koje treba da predstavi našu viziju transformacije zgrade u novi multifunkcionalni prostor za savremenu umjetnost.