Vizuelna umjetnost

Skeniranje otkriva tajne Rubensa i Mikelanđela

Skeniranje otkriva tajne Rubensa i Mikelanđela
Skeniranje otkriva tajne Rubensa i Mikelanđela
Agencije

LONDON - Godinama se vjerovalo da je mladalački portret flamanskog umjetnika Van Dajka bio rad njegovog učitelja, Rubensa.

Međutim, sada je tehnologija 21. vijeka otkrila da je remek-djelo zapravo autoportret mladog umjetnika sa dvora kralja Čarlsa I.

Ovo otkrivanje tajni sproveli su naučnici uz pomoć nove trodimenzionalne tehnologije skeniranja. Tehnologija britanskog konzorcijuma nazvana "3D Coform" trebalo bi da pomogne u rješavanju dugogodišnjih rasprava o porijeklu umjetničkih djela, što je problem koji veoma muči muzeje i aukcijske kuće u pokušaju da procijene vrijednost djela o čijoj se istoriji malo zna.

Ova tehnologija, prenosi "Telegraf", takođe je primijenjena i na statui koja se pripisuje Mikelanđelu budući da se vjerovalo da je riječ o radu drugog umjetnika.

Oba djela skenirana su uz pomoć takozvanog "Minidoma" koji koristi 198 sijalica kako bi osvijetlio predmet iz različitih uglova.

Izum inženjera sa univerziteta u Bonu koristi 11 kamera kako bi fotografisala predmet kao da se sporo rotira, sve gok se na kompjuteru ne pojavi trodimenzionalni model napravljen od 25.000 odvojenih fotografija.

Flandrijski stručnjaci iskoristili su Minidom kako bi napravili trodimenzionalne slike portreta mladog Antonisa van Dajka koji trenutno visi u Rubensovom muzeju u Antverpenu.

Slika je bila tema velike rasprave između istoričara umjetnosti i nedavne analize ukazuju da ju je naslikao neko drugi a ne Rubens. Proučavanjem poteza četkicom, stručnjaci su utvrdili da je zapravo riječ o Van Dajku koji je živio od 1599. do 1641. i koji je poznat po svojim portretima engleskih dvorjana.

Skeniranjem je utvrđeno i da je potret više puta prepravljan, što je tipično sa Van Dajka koji je u istoriji umjetnosti poznat po tome da je stalno prekomponovao svoje slike i mijenjao tehniku, što je nešto što Rubens nikada nije radio. Rubens, koji je živio od 1577. do 1640. i koji je bio Van Dajkov učitelj, držao se već utvrđenog plana i nikada nije prepravljao ranija djela.

Za statuu "Pijeta di Palestina", koja prikazuje dvije figure koje drže tijelo Isusa Hrista, vjerovalo se da je djelo Mikelanđela iz oko 1555. godine. "Pijeta" se nalazi u Akademiji lijepih umjetnosti u Firenci i takođe je kamen spoticanja među istoričarima umjetnosti.

Stručnjaci iz Pize iskoristili su Minidom kako bi proučili statuu i svoje nalaze objaviće kasnije ove godine. Oni su proučavali suptilne razlike u radu dlijetom i vjeruju da je neko drugi isklesao statuu, možda Mikelanđelov učenik.

Profesor Dejvid Arnold, koji je radio na unapređenju tehnologije, kaže da će ovim istraživanjem stručnjaci sada moći da odgovore na pitanja ko je autor nekog umjetničkog djela.

"Na Van Dajkovoj slici mogli su da vide autorov potpis u načinu na koji je radio. U potezima dlijetom na Mikelanđelovoj statui vidjeli su da se ponegdje razlikuje i sada vjeruju da je najvjerovatnije riječ o kombinaciji učitelja i učenika", rekao je on.

Ova tehnologija, kaže Arnold, može da pomogne muzejima da prouče predmete zbog eventualnih oštećenja i pomogne u njihovoj restauraciji, što je učinjeno sa Mikelanđelovim Davidom na kome su se pojavile pukotine koje stručnjaci sada prate i sa polomljenim statuama iz Sagalasosa u Turskoj koje stručnjaci sada uz pomoć 3D tehnologije sastavljaju.

Tehnologija je već korišćena u Lubru i Muzeju Viktorije i Alberta na popravci nekih djela.

Najčitanije