Vesna Antešević, mlada banjalučka slikarka i dobitnica brojnih nagrada iz oblasti slikarstva, iza sebe ima dvije samostalne izložbe i nekoliko kolektivnih, a njena nova izložba "Recikliranje sveprisutnosti 2" biće otvorena u Salonu bana Svetislava - Tise Milosavljevića u Banskom dvoru 15. decembra u 19 časova.
Anteševićeva je i dobitnica nagrade Plaketa Banskog dvora za 2020/2021. godinu, koja se već četvrtu godinu dodjeljuje najboljim studentima završnih godina Akademije umjetnosti Univerziteta u Banjaluci. Kako kaže, ciklus slika, koje će biti predstavljene postavkom izložbe, nastao je na četvrtoj godini studija i predstavlja seriju radova koja se nadovezuje na slike sa treće godine. Kese koje su bile jasno prikazane i prepoznatljive oku posmatrača sada postaju gotovo apstraktne i na prvi pogled neprepoznatljive, jer na slikama prikazuje samo dijelove površina kesa.
Za nju približavanje kese kao motiva koji oslikava predstavlja zalaženje u srž određenog problema i pokušavanje pronalaženja rješenja, a u intervjuu za "Nezavisne" Anteševićeva govori o važnosti umjetnosti i njenog uticaja na svijest o prirodi, novoj izložbi i stanju umjetnosti u našim prilikama.
NN: Postavka "Recikliranje sveprisutnosti 2" u fokusu ima kese, koje su bile tematika i Vaše ranije izložbe. Otkud fascinacija kesama i koliko je zahtjevno dobiti prozirnost i suptilnost kese na slikarskom platnu?
ANTEŠEVIĆ: Kese su motiv koji se provlači kroz sve moje slike. Do odabira motiva je došlo sasvim slučajno. Baveći se mrtvom prirodom u početku slučajno se desilo da se na jednom od predložaka po kojima sam radila našla kesa, i to je bilo presudno da odaberem kesu kao motiv kojim ću se baviti i iz kojeg će dalje da se razvija moj stvaralački proces. Trebalo mi je nešto što će da me izazove, a sam materijal plastične kese i upravo ta njena prozirnost i suptilnost su mi bili zanimljivi za rad. Meni je fascinantno i jako izazovno posmatrati ih u prirodi, pratiti njihovo kretanje i lomljenje oblika, uopšteno pratiti njihovo ponašanje u različitim situacijama. Tu se stvorila želja za tim da ih kroz slikarski medij prenesem na platno. Nije baš ni jednostavno dobiti to što vidiš, ali je izazovno i traži posvećenost radu i koncentraciju.
NN: Kroz slikarski stvaralački proces nastojite skrenuti pažnju na važnost recikliranja. U svjetlu trenutnih dešavanja u vezi s očuvanjem prirode, prema Vašem mišljenju, koliko umjetnost može skrenuti pažnju na važnost očuvanja okoline?
ANTEŠEVIĆ: Na mnogo toga, između ostalog i na recikliranje. Ja posmatraču dajem mogućnost da sam stvori svoju priču iz onoga što vidi. Nekoga će slika možda asocirati na nešto drugo i pokrenuti na razmišljanje. Prije svega, ja to slikam jer me privlači, tu negdje pronalazim i inspiraciju, ali takođe konstantno težim ka tome da to što slikam povežem sa trenutnom situacijom, onim što je aktuelno. Plastike je mnogo oko nas, čega mi kao pojedinci nismo ni svjesni, a moje mišljenje je da je ovo samo još jedan od načina na koje se može ukazati na problem zagađenja i toga koliko je plastični otpad štetan po okolinu i živa bića. Ovim putem, probudim li svijest kod bar jedne osobe to je uspjeh, jer ona će dalje djelovati na svoj način i uticati na promjene kod drugih ljudi.
NN: U tekstu koji prati izložbu napomenuli ste da kroz oslikavanje kese zapravo negdje istražujete i sebe. Koliko je proces slikanja oslobađajući i okrepljujući za Vas?
ANTEŠEVIĆ: Svaki umjetnik u svoj rad unosi sebe i svoje emocije, a to je ono što njegova djela izdvaja od drugih, bez obzira šta slika. Ja u slikanju pronalazim mir, to mi je odmor i sklanjanje od svega drugog čime sam okupirana. Na slikama koje će biti izložene u Banskom dvoru uglavnom radim po osjećaju više nego što pazim da sve bude tačno preneseno onako kako je na predlošku. Forme su svedene gotovo do neprepoznatljivih, apstraktnih oblika, te nije jednostavno ni prepoznati šta se krije na njima. Prosto je neprocjenjiv osjećaj kad možemo da radimo ono što volimo.
NN: Dobitnica ste Plakete Banskog dvora za 2020/2021. godinu. Koliko Vam je u tom momentu, ali i sada značilo ovo priznanje i koliko bilo kakva pohvala daje mladom umjetniku vjetar u leđa?
ANTEŠEVIĆ: Sve što može podstaći umjetnika na rad je od velikog značaja, posebno ako se radi o mladim ljudima koji se još pronalaze. Nagrade su za mene od velikog značaja, vjerujem i drugim mladim kolegama, jer prije svega daju nam do znanja da sav uloženi trud i rad ipak vrijede. Posebno su značajne nagrade ovakvog tipa, tj. u vidu samostalne izložbe jer nam daju mogućnost da predstavimo javnosti svoj rad, a to nam je vjerovatno i olakšavajuća okolnost ukoliko želimo da se plasiramo na umjetničku scenu.
NN: Kakva su Vaša iskustva sa organizovanjem izložbi kod nas, koliko je teško doći do prostora i do prilike da Vaš rad predstavite široj javnosti?
ANTEŠEVIĆ: Naš grad i okolina, nažalost, i ne nudi mnogo prostora koji su namijenjeni umjetnicima za izlaganje, a galerije ili kulturni centri koji nude te mogućnosti nisam primijetila da raspisuju neke konkurse ili slično na koje bi se umjetnici mogli odazvati, a mislim da bi to posebno nama mladima bilo od velikog značaja. Gledajući s te strane, rekla bih da i nije baš jednostavno pronaći prostor za izlaganje, mada na meni je tek da otkrijem da li sam u pravu ili ipak ne s obzirom na to da za neke naredne izložbe treba sama da pronađem izlagački prostor ukoliko želim da nastavim izlagati.
NN: U tom kontekstu može li se živjeti od umjetnosti kod nas?
ANTEŠEVIĆ: Ja, nažalost, nemam neko pozitivno iskustvo s tim, bar ne trenutno i u skladu s tim mogu reći da se ne može živjeti samo od umjetnosti. Živimo u državi u kojoj umjetnost nije mnogo cijenjena. Svakako, smatram da bez obzira na to ne treba odustajati, već svakako treba ići naprijed i graditi sebi put na kom umjetnosti uvijek možemo dati šansu.
NN: Kakvi su planovi nakon otvaranja ove izložbe i na čemu trenutno radite?
ANTEŠEVIĆ: Nemam neke konkretne i precizno zacrtane planove. Trenutno, nakon kraće pauze od svega, nastavljam da radim na svojim apstrakcijama, usput istražujem i neke nove stvari, pa vidjećemo gdje će me to odvesti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
