Kroz izložbu "Francuski gest" u Galeriji Nar u Zemunu, koja će biti otvorena do 2. marta, sutra u 18 časova će provesti umjetnici Arion Aslani i Isidora Gićović.
Postavku čine djela umjetnika Pera Nikčevića sa njegovim najnovijim motivima grada Pariza, gdje živi i stvara više decenija, kao i pomenutog umjetnika Ariona Aslanija (Beograd), sa motivima nastalim tokom njegovih umjetničkih akcija sa mostova u Beogradu i drugih prirodnih okruženja u Srbiji, kao i radovima iz Pariza, nastalim tokom njegovog boravka u Siteu (Pariz).
Na izložbi se predstavlja i umjetnica Isidora Fićović (Beograd) sa svojim najnovijim umjetničkim radovima, motivima istočne i zapadne kapije u Beogradu, simboličkim prikazima tački prolaska, kretanja, u njenom umjetničkom istraživanju kroz gradove svijeta, od Japana do Pariza, građenim metodom gestualni ritam tačke, čiji je razvoj u procesu tačkanja umjetnica započela na umjetničkoj rezidenciji u Siteu u Parizu.
"U kolorističkom i u konceptualnom smislu, izložba interkulturalno spaja dva grada, Pariz i Beograd, mjesta inspiracije i stvaralaštva pomenutih troje umetnika - Pariz, oličenje grada svjetlosti i umjetnosti, i Beograd koji se predstavlja sa kapijama kao simbolima izlazka i zalazka sunca, osnovnoj pokretačkoj sili života na planeti Zemlji, kao i drugim motivima iz prirode" piše istoričarka umjetnosti, Iva Leković.
"Francuski gest“, kako objašnjava Lekovićeva, u metaforičkom diskursu referiše na odnos kako prema prirodi i svjetlosti, tako i prema istorijsko-kulturnom naslijeđu slikanja/crtanja rukom, spajajući na izložbi tri umjetnika, sa tri različita senzibiliteta i izraza, ali opet sa radovima nastalim svojstvenim gestom kao njihovim autentičnim likovnim izrazom u datom kontekstu.
"Poznati simboli Beograda i Pariza formalno su predstavljeni na različite načine, te kod Nikčevića vidimo realistično predstavljanje dijelova grada (sa motivima Trijumfalne kapije, Ajfelovog tornja, Palate pravde…), koji sadrže nešto od impresionističkog kadriranja. S druge strane, Fićović se služi nešto izraženijim rakursima i krupnijim nanosima boje. Piktoralna usredsređenost na motive Istočne i Zapadne kapije Beograda, ukazuje na mogućnost prelaska granica, na urbanističke interpunktove koji simbolički naglašavaju otvaranje ka svijetu. Nasuprot tim realnim toposima, Arion Aslani polazi od jedne modernističke paradigme koja kombinuje različite umjetničke prakse, spajajući ono osnovno umjetničko polazište (crtež) sa vrlo savremenim koncepcijama, koje podrazumjevaju akciju, performans, "izvođenje" umjetničkog djela" ističe, između ostalog, Iva Leković, prenosi "Politika".