TRŠIĆ - Znamenito mjesto Tršić, u kome se rodio velikan kulture Vuk Karadžić, sa Spomen-kućom tvorca srpske azbuke i objektima narodnog graditeljstva iz prošlih vremena, predstavlja svojevrstan muzej na otvorenom koji tokom godine pohode desetine hiljada ljudi iz Srbije i svijeta.
Sam Vuk je zapisao da za njega nema ljepše zemlje od Srbije ni ljepšeg mjesta od rodnog Tršića, čiji su mještani sa žiteljima Jadra, Podrinja i Srbije 1933. godine, u znak poštovanja i zahvalnosti, na mjestu nekadašnje, podigli novu kuću Karadžića i održali prvi Sabor.
Tako je zasnovan svojevrsni muzej na otvorenom, vremenom obogaćivan autentičnim objektima tradicionalnog narodnog neimarstva i programskim sadržajima, te utemeljen Vukov sabor, najstarija tradicionalna manifestacija u kulturi Srbije koja se, u dolini pored rječice Žeravije, održava svake godine u septembru.
Značajan dio prostora Tršića i obližnjeg manasitira Tronoša, gdje je Muzej
Vukovog ranog školovanja, ima različite stepene i vrste državne zaštite; 1979. godine Vukova spomen-kuća sa okućnicom je proglašena za spomenik kulture, a Tršić je 2002. godine dobio status znamenitog mjesta.
Poslije 1964. godine, najviše objekata, povezanih u jedinstvene ambijentalne i etno cjeline, Tršić je dobio 1987. godine povodom godišnjice rođenja velikana, obilježene pod nazivom "Dva veka Vuka", ali su potom vrijeme i novčana oskudica ostavljali sve dublje tragove.
Uslijedile su promjene i Tršiću se sada ponovo posvećuje više pažnje, počinju značajnija novčana ulaganja za neophodno obnavljanje i restauraciju postojećih objekata i zasnivanje novih programskih sadržaja i raznovrsnih djelatnosti u nizu objekata.
Direktorka Centra za kulturu "Vuk Karadzić" u Loznici Dajana Đedović izjavila je da je od 2007. godine u muzejskom kompleksu Tršića, koji je u nadležnosti te ustanove, počelo razvijanje novih sadržaja, od radionice starih zanata, abadžijske radnje, multimedijalne učionice "Vuk i nauka" do postavke o Vukovim saborima.
"Revitalizacija znamenitog mesta je u velikoj meri vezana i sa činjenicom da Vukovi sabori i Đački Vukovi sabori pokazuju značajan pomak u kvalitetu sadržaja, a maksimiziranje Tršića odvija se u znaku sve većeg broja radionica, seminara, istraživanja, naučnih konferencija i okruglih stolova tokom godine", navela je ona.
Agencija američke vlade USAID je 2007. godine sa dva miliona dinara pomogla revitalizaciju tri vajata na saborištu, navela je Đedovićeva i dodala da je godinu dana kasnije Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja, sektor za turizam, izdvojo šest miliona dinara za konzervaciju Vukove spomen-kuće i okućnice.
Ona je precizirala da je isti sektor tog ministrstva u 2009. godini uložio tri i po miliona dinara za renoviranje pozornice i saborišta u Tršiću, dok je lokalno javno preduzeće dvije godine prije toga asfaltiralo put u najužoj zaštićenoj zoni, od parkinga do saborišta.
"Ministarstvo kulture je lane Vukov sabor proglasilo manifestacijom od nacionalnog značaja i izdvojilo 500.000 dinara za Muzej jezika i pisma u Tršiću, za čiju drugu fazu radova je konkurs u toku, a planirano je da bude otvoren sledećeg meseca", rekla je Đedovićeva.
Trišć svake godine ima oko 80.000 posjetilaca, od kojih oko 30.000 sa kupljenim ulaznicama za obilazak Vukove spomen-kuće i okućnice.
Najviše ih je iz Srbije i Republike Srpske, prvenstveno učenika.