Vizuelna umjetnost

Izložba „Jevrejski komšiluk u BiH” otvorena u Tuzli

Izložba „Jevrejski komšiluk u BiH” otvorena u Tuzli
Izložba „Jevrejski komšiluk u BiH” otvorena u Tuzli
Nataša Tadić

TUZLA - U Ateljeu “Ismet Mujezinović“ u Tuzli otvorena je izložba pod nazivom ” Izgubljeno u holokaustu: Jevrejski komšiluk u Bosni i Hercegovini” povodom obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta.

Organizatori izložbe su Akademija nauka Republike Austrije, Arhiv TK, Jevrejska opština Tuzla i Društvo arhivskih zaposlenika TK.

Izložba je nastala kao zajednički projekt nekoliko institucija i ustanova iz Republike Austrije i BIH, a autori su Anisa Hasanhodžić i Rifet Rustemović. Fotografije su prikupljene iz arhivske građe u okviru projekta „ Tragovima naših komšija: Jevreji u BIH i holokaust“. Na 22 panoa prikazane su lokacije sa fotografijama gdje još uvijek postoje Jevrejske opštine, a to su Tuzla, Sarajevo, Zenica, Banja Luka, Doboj i Mostar. Jevreja nema više u Bjeljini, Rogatici, Vlasenici, Zvorniku. „Večeras su došli članovi Jevrejske opštine koji vrlo rijetko dolaze. Na kraju krajeva, oni su savremenici tog doba. Što se tiče obilježavanje ovog dana, mislim da nikoga nije naučilo pameti ono što se desilo sa 6 miliona Jevreja. Desio se genocid u Srebrenici. Svašta se dešava u svijetu što je neshvatljivo. Samo zato što se neko na drugi način moli Bogu.“, kazala je Marina Rajner, predsjednica Jevrejske opštine Tuzla.

Osim izložbe, prikazan je kratki dokumentarni film koji su uradili učenici i profesori gimnazije „ Meša Selimović“. Riječ je o filmu koji prikazuje ljubavnu priču Fride Laufer i Envera Šiljka koji su zbog svoje ljubavi bili žrtve nacionalizma i stradanja u Drugom svjetskom ratu.

Enver Šiljak rodio se 1919., a Frida Laufer 1920. godine. Oboje su živjeli samo dvadeset dvije godine. On do 1941., a ona do 1942. godine. Bili su komunisti i istaknuti članovi ilegalnog antifašističkog pokreta Tuzle. Frida je završila u logoru u Jasenovcu, a Envera su ubili fašisti. Proglašen je nacionalnim herojem.

Danas u Tuzli postoji i most nazvan njihovim imenima.

„ Cilj projekta je bio opisati život u jednim gradu u periodu 1941- 1945 godina. Mi smo izabrali ovu ljubavnu priču, tuzlansku priču i predstavili je jer se o njoj malo zna. Napravili smo kratki film na kojem je učestvovalo pet učenika.“- pojasnila je Ksenija Mujčević, učenica Gimnazije „ Meša Selimović“.

Iz Tuzle je u koncetracione logore širom Europe  poslato oko 300 Jevreja, a tek nijih dvadesetak je preživjelo. U ovom gradu danas živi njih 120, odnosno, 40 porodica okupljenih u udruženje Jevrejska opština. Sinagoga u Tuzli je davno srušena, a obnova jevrejskog groblja tek predstoji kao zadatak lokalnoj zajednici koja duguje to svojim sugrađanima.

Najčitanije