BANJALUKA - Izložba Muzeja pozorišne umetnosti Srbije, pod nazivom "Ostavština modernog pozorišta", otvorena je sinoć u sklopu pratećeg programa Teatar festa "Petar Kočić" u Narodnom pozorištu Republike Srpske.
Izložba je priređena povodom stogodišnjice od rođenja Soje Jovanović, te dvadeset godina od njene smrti - Soja Jovanović jedna je od pionirskih ličnosti srpske kulture, čiji je rediteljski pečat oblikovao moderno srpsko pozorište i koja je sinonim za muzički teatar i režiju domaćih klasika.
Autorka postavke je muzejski savjetnik Aleksandra Milošević, koja je napravila izbor ključnih dijela i značajnih rediteljskih projekata ove rediteljke, koji su ostavili značajan i trajan trag u istoriji srpskog pozorišta.
"Izložba koja gostuje ove godine je posvećena Soji Jovanović. Uvek se ističe da je ona bila prva žena reditelj, ali volela bih da navedem da njoj nije ni odmoglo ni pomoglo to što je bila žena, jer da nije imala sa kim da radi i da svoj talenat ostvari kroz ostavštinu koju nam je svima ostavila, on bi bio neiskorišćen. Soja Jovanović je osnovala Beogradsko dramsko pozorište, a vezana je korenima za akademsko pozorište, što je u posleratno vreme bilo jako teško, najviše zbog toga što je ona poticala iz jedne građanske porodice i baviti se umetnošću je bilo malo skandalozno. Ali ona je uspela da sa brojnim umetnicima, glumcima, scenografima, kostimografima i piscima osnuje Beogradsko dramsko pozorište kao prvo posleratno avangardno pozorište. I kad pomenemo ime Soje Jovanović mi osećamo jednu bliskost sa tim imenom. A zašto osećamo tu bliskost? Upravo zbog onog zbog čega je ona postala popularna", kazala je Miloševićeva u svom govoru.
Međutim, kako je dalje navela, ona je u svojim istraživanjima mislila da Soju Jovanović poznaje, i da poznajem dijapazon njenog rada i cijele te kulturne ostavštine.
"međutim otkrivala sam zapravo i njen rediteljski izraz ispod komada, stil, režiju, slušala sam i brojne anegdote i čitala o njima. Ja sam se i smejala i plakala dok sam israživala o njoj, i ona je zaista ime za divljenje. Ono što je jako značajno i što je ostalo u pisanim tragovima nama istraživačima i onima koji vole pozorište, je da Soja nije dala mnogo intervjua. Postoje razna sećanja, zapisi, poneki kratki intervjui, osvrti na njen rad. Ona je jednostavno bila žena koja za svog života nije ispravljala greške svoje biografije, te je to bio iscrpan naučni rad da ja ispravim dosta toga što nije bilo tačno, ali mi je to zaista bilo zadovoljstvo i to je dio našeg posla u muzeju", pojasnila je Miloševićeva.
Autorka izložbe se osvrnula i na jedno od najpoznatijih dijela Soje Jovanović, kojim je trajno ostala zapisana u istoriji srpskog pozorište, mjuziklu "Neki to vole vruće".
"Ono što i dan danas traje, je obnova njenog mjuzikla ‘Neki to vole vruće’, koji se još igra na Pozorištu na Terazijama a mislim da je to najveća nagrada koju neko kao reditelj može da doživi, da mu predstava i dalje bude na sceni. Tako i Soja, kroz tu predstavu i dalje živi", istakla je autorka.
Prisutnima se obratila i Dijana Grbić, direktorka Narodnog pozorišta Republike Srpske
"Pozorište i jeste tu da podsjeti na istoriju pozorišne umjetnosti i pitali smo se zašto se osvrnuti i zagledati u život i djelo Soje Jovanović. Sagledavanjem djela istaknute ličnosti iz srpske pozorišne umjetnosti, mi sagledavamo i savremenost njenog rediteljskog rukopisa. Osim toga, želim istaći zadovoljstvo saradnjom koju smo ostvarili sa Muzejom pozorišne umetnosti Srbije, kao kućom koja je profesionalna i vodi računa o teatarskoj umjetnosti kroz istoriju i sadašnjost. To je još jedna od institucija sa kojom se Narodno pozorište povezalo u ovoj godini i zaista postoje određeni planovi da ta saradnja bude proširena i nastavljena ne samo u festivalskim danima, već i u godini koja je pred nama", navela je Grbićeva.
Postavka Muzeja pozorišne umetnosti Srbije biće za zainteresovane posjetioce otvorena do 13. juna u predvorju Narodnog pozorišta Republike Srpske.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.