Rođen, odgajan, njegovan i vaspitavan u okruženju intelektualne, kulturne i umjetničke srpske elite svog vremena, slikar Sava Šumanović je bio predodređen za velika djela.
Ove godine se navršava sedam decenija od njegove smrti, a tim povodom djela jednog od najplodnijih srpskih slikara izlagana su u Srbiji, a uskoro će moći da ih pogleda i publika u Banjaluci, zahvaljujući izložbi koja će biti postavljena u Muzeju savremene umjetnosti RS. Inače, njegova djela su u manjem obimu posljednji put u Banjaluci postavljena prije 33 godine.
Šumanović je rođen 22. januara 1896. godine u Vinkovcima, gdje mu je otac radio kao šumarski inženjer, a kada je imao četiri godine preselili su se u Šid. Za umjetnost je počeo da se interesuje još u gimnaziji, a kasnije se usprotivio i očevoj želji da postane advokat.
U svojim ranim djelima insistira na atmosferi i spretno koristi bojene sjenke i tanke slojeve boje. Pored slikarstva, bavio se ilustracijom, grafikom i scenografijom. Njegovo slikarstvo u ovom periodu pokazuje uticaje secesije i simbolizma.
Godine 1920. odlazi u Pariz i iznajmljuje atelje na Monparnasu. U gradu svjetlosti družio se sa Rastkom Petrovićem, Modiljanijem, Maksom Žakobom i drugim umjetnicima. Narednih godina živi i slika u Zagrebu, međutim, javnost i kritika ne prihvataju njegova djela, pa se iz protesta potpisuje francuskom transkripcijom na slikama. Godine 1924. piše studije "Slikar o slikarstvu" i "Zašto volim Pusenovo slikarstvo", djela koja su polazište za razumijevanje njegove estetike.
U to vrijeme zabavljao se sa Zagrepčankom Antonijom Koščević, lijepom i otmjenom damom, koja je takođe bila okrenuta umjetnosti. Kada je poslije četiri godine veze roditeljima najavio i ženidbu, njihov odgovor bio je "ne". Poslušni sin ćutke prelazi preko te roditeljske odluke i roditeljima iz Pariza piše da u životu više neće ništa uraditi što nije po njihovoj volji.
"Taj sam si zadatak postavio i toga ću se držati", bile su riječi slavnog slikara upućene roditeljima.
Jedno od Šumanovićevih najznačajnijih djela je "Pijana lađa", a grozničavi noćni rad na ovom djelu, toliko ga je zanio da je zaboravio i na hranu i prvi put sebi i drugima je priznao da ga je svih sedam noći tresla groznica. Vraća se u Šid 1928, umoran od teških uslova života, rada i loših kritika i tada počinje da slika sremske pejzaže.
Opus Šumanovićevih djela nalazi se u Galeriji "Sava Šumanović" u Šidu u saradnji sa kojom MSU RS i priprema izložbu njegovih djela.
Kustos banjalučke postavke Lana Pilipović navodi da će postavka u MSU RS obuhvatiti Šumanovićeva djela nastala u posljednjoj deceniji njegovog stvaralaštva, koja je ujedno i Šumanovićev najzreliji opus.
"Najzastupljeniji motivi su aktovi i pejzaži, kao i motivi mrtve prirode. Slike pejzaža potvrđuju da je Sava bio najznačajniji slikar boje i svjetlosti, a dio poznatog ciklusa slika šidskih kupačica, da je bio začetnik koncepcijski izolovane pojave tog vremena u srpskom slikarstvu", navela je Pilipovićeva.
Šumanović je u posljednjoj deceniji svog stvaralaštva primjenjivao nove ideje kombinujući ih sa već ustaljenim prepoznatljivim sopstvenim "kako znam i umem" stilom. Nago žensko tijelo slikao je tokom cijelog svog života, a prirodu je smatrao pravim majstorom skladnih odnosa. Skicirao je u prirodi, a kasnije u ateljeu nastajale bi slike. Njegove zimske pejzaže smatraju remek-djelima.
U Šidu je radio seriju aktova, crnokosih modela iz Pariza, po skicama koje je donio iz grada svjetlosti. Jedna Ema, plavuša iz Šida, postala je njegov jedini model za akt od 1935. godine do kraja života.
Neumorno radeći, nastavio je do posljednjeg dana da istražuje mogućnosti svijeta koji stvara po svom nahođenju - svijeta slike. Neposredno pred smrt završio je posljednju kompoziciju, triptih "Beračice".
Šumanović je strijeljan 28. avgusta 1942. godine u Sremskoj Mitrovici. Najveći broj njegovih uradaka danas se čuva u Galeriji slika "Sava Šumanović" u Šidu u kojoj se nalazi više od 400 djela, od kojih 350 ulja na platnu te crteži, pasteli i dokumentacija.
Najznačajnija djela
- "Pijana lađa"
- "Doručak na travi"
- "Mrtva priroda sa flašama"
- "Luksemburški park"
- "Crveni ćilim"
- "Most na Seni"
- "Jutro"
- "Šidijanke"
- "Kraj šumarka"
- "Beračice"