S promjenom kulturno-istorijskih prilika mijenjala su se i sredstva korištena prilikom izrade umjetničkih djela, a u eri moderne tehnologije svjetski umjetnici koriste iste za izražavanje mišljenja i osjećanja.
Kist, papir i boja više nisu osnovna sredstva za nastanak dobrog umjetničkog djela. Umjetnici u BiH nastoje da idu u korak s ovim promjenama. No, problema ima, tehnologije uglavnom preferiraju umjetnici mlađe generacije, a nema ni mnogo izložbenih prostora koji u tehničkom smislu mogu da podrže postavljanje radova koji se uglavnom baziraju na tehnologiji.
Igor Sovilj, mladi umjetnik iz Prijedora, smatra da su savremene tehnologije veoma malo zastupljene u radu domaćih umjetnika.
"Prije svega, ne postoji ni lokalna infrastruktura koja bi omogućila prezentaciju takvih radova u tehničkom i kritičko-teorijskom smislu. Samim tim se i neki početni pokušaji zaustavljaju na tom nivou, bez podstreka, motivacije i razmjene mišljenja i iskustava sa drugim umjetnicima ili teoretičarima", kazao je on.
Napominje da je i mogućnost obrazovanja u tom pravcu jako oskudna, a takođe i umreženost različitih fakulteta i akademija.
"Drugim riječima, kod jedne vrste umjetnosti, koja za svoju osnovu ima računar u najširem smislu riječi, često se podrazumijeva znanje programiranja ili rada s komplikovanim softverima koji, uz to, dosta koštaju. Ako umjetnik ne posjeduje to znanje, moguće je da rad realizuje u saradnji sa studentima drugih fakulteta ili profesionalcima iz drugih branši", pojašnjava Sovilj.
Međutim, dodaje on, pored slabe umreženosti ne postoji generalna infrastruktura koja bi u fizičkom smislu podržala produkciju takvih radova niti postoje finansijski uslovi da se, kao kod nekih zahtjevnijih programiranih radova, podrži njegov produkcijski tim.
Sovilj navodi da mu je internet jedno od polja djelovanja i da se, u konceptualnom smislu, pokušava postaviti prema internetu kao mediju odnosno materijalu.
"Nove tehnologije su mi radije polje teorijskog interesovanja, gdje pokušavam nadoknaditi izgubljeno vrijeme učeći o onim savremenim umjetničkim praksama o kojima smo malo ili nimalo učili na Akademiji, a bez pretenzija za uspostavljanjem nekih novih ni teorijskih ni praktičnih stvaralačkih vrijednosti", kazao je on.
Mlađe generacije ih sve više praktikuju, ali brojni su i oni koji smatraju da nema umjetnosti bez slikarstva i skulpture
Smatra da najšira javnost već uveliko uživa u prednostima koje nove tehnologije dopuštaju.
"Ako se osvrnete oko sebe u stvari ćete vidjeti da je 'elitna' umjetnost ta koja kaska za vremenom. Tehnologija se putem uređaja poput iPhona, iPada, sve prostijih prenosnih kompjutera i pristupačnijih softvera i aplikacija, širi brže i 'demokratičnije' nego što je to iko mogao zamisliti", istakao je on.
Pojasnio je da ima i dosta onih koji o teoriji i istoriji umjetnosti znaju malo ili ništa, a ipak su autentični umjetnici - ljudi s nadahnućem koji stvaraju nove umjetničke radove i prate vrijeme u kojem žive.
"Ono što je nekad bila ulica sad je internet. Muzeji i galerije su nažalost opet i iznova groblja umjetnosti, u najvećem broju slučajeva", dodao je Sovilj.
Igor Bošnjak, umjetnik iz Trebinja, navodi da mlađe generacije umjetnika u dovoljnoj mjeri koriste mogućnosti digitalne tehnologije za svoje umjetničke projekte.
"Što se tiče starije generacije umjetnika, oni su po tom pitanju u 90 odsto slučajeva digitalno nepismeni", istakao je on.
Bošnjak za svoje projekte i umjetničke koncepte najčešće koristi izmanipulisani digitalni video-signal, projekte sa veb sajtova, prostorne video-projekcije i slično.
"Nekad kombinujem digitalnu tehnologiju s tradicionalnim tehnikama, u zavisnosti od ideje, odnosno koncepta rada", kazao je Bošnjak.
Smatra da ljudi prilično dobro prihvataju radove koji nastaju na ovaj način, ali i da kod nas još ima tradicionalista koji će to osporiti.
"Ljudi generalno shvataju radove koji nastaju kroz savremenu tehnologiju. Živimo u eri interneta i digitalne paradigme. Neki će tradicionalisti možda reći da nema umjetnosti bez slikarstva i skulpture, ali to je njihov lični problem, izbor i njihova lična granica", kazao je Bošnjak.
On navodi da u polju umjetnosti postoji ogromna inovativnost kod bh. umjetnika.
Mlađi umjetnici možda više koriste nasljeđe konceptualne i novomedijske umjetnosti, dok su ovi stariji okrenuti tradicionalnim medijima", zaključio je on.
Umjetnik iz Banjaluke Miodrag Manojlović objašnjava da mlađe generacije stvaralaca moraju da koriste nove tehnologije ukoliko žele da budu uključeni u savremenu umjetničku scenu.
"Da li će oni tehnologiju koristiti u većoj ili manjoj mjeri, zavisi od toga kako se izražavaju. Takođe, u velikoj mjeri to je i do njihove svijesti, dakle pitanje je koliko su uopšte mladi umjetnici svjesni koliko zapravo tehnologija može da im olakša posao", kazao je Manojlović, koji u svojim radovima dosta koristi video i savremenu tehnologiju.
S obzirom na to da ima priliku da dosta radi sa studentima, Manojlović savjetuje da je tehnologija neizbježna, ali i da ne postoje razlozi zbog kojih bi mladi ljudi istu trebalo da zaobilaze.
"Takođe, iz ličnog iskustva mogu da kažem da je svjetska umjetnička scena mnogo otvorenija prema radovima ovog tipa. Činjenica je da se veliki postotak umjetničkih djela u svijetu danas bazira na savremenim tehnologijama i samim tim i mi moramo ići u korak s vremenom", zaključio je Manojlović.
Granica zabave
Umjetnici su složni u činjenici da, ukoliko generalno posmatramo savremenu umjetničku scenu i odnos publike prema istoj, može se zaključiti da je razvoj novih tehnologija doprinio boljem prijemu kompjuterske umjetnosti kod publike.
"Razlog tome je, prije svega, često korištena interaktivnost i sinestetičnost velikog broja tako nastalih radova. Nažalost, to je mač sa dvije oštrice i nekad je teško razlučiti gdje umjetnost umire i u potpunosti prerasta u zabavu, a to je jedan od najvećih teorijskih i praktičnih problema kompjuterski podržane umjetnosti danas", smatra Igor Sovilj.