Umjetnička galerija BiH, koja je od 1. septembra zbog teške finansijske situacije i nebrige države zatvorena za posjetioce, danas je obilježila 65 godina postojanja.
Iz Galerije upozoravaju da se u više od mjesec dana, koliko je Galerija zatvorena za javnost, nijedan političar, od Uprave grada Sarajeva, "koji se kao kandiduje za kulturnu prijestolnicu Evrope, pa naviše, nije pokazao nikakav interes za stanje u toj instituciji niti ponudio neko moguće rješenje nakon 16 godina".
"Jedino što su uradili, i rade, jeste pozivanje na 'nenadležnost' i međusobno izražavanje želje da će 'onaj drugi' iznaći rješenje, a uposlenicima žele dug život i dobro zdravlje", ističe se u saopćenju.
U toj kulturnoj insitituciji kažu da je u 65 godina postojanja UG BiH ispunjavala odgovorno svoju historijsku i društvenu dužnost, bila u centru svih najvažnijih zbivanja kada je u pitanju likovna umjetnost u BiH i postala jedna od najrespektabilnijih kulturnih institucija u regionu.
U 65 godina postojanja UG BiH je bila u centru svih najvažnijih zbivanja kada je u pitanju likovna umjetnost u BiH
Vlada Narodne Republike BiH 11. oktobra 1946. godine donijela je uredbu kojom se osniva Umjetnička galerija u Sarajevu sa zadatkom da "prikuplja i otkupljuje djela naših i stranih likovnih umjetnika, te da izlaganjem tih djela i organizovanjem izložbi na teritoriji BiH utiče na razvoj umjetnosti i da se narod upoznaje o likovnoj umjetnosti".
"Uredba također određuje da Umjetnička galerija BiH preuzme kolekciju Galerije slika Državnog muzeja (Zemaljski muzej BiH) koju je činilo više od 600 djela, uglavnom slika i crteža", saopćeno je iz Umjetničke galerije BiH.
Na vijest o osnivanju galerije, slikar i grafičar Branko Šotra sakupio je u Beogradu 83 djela jugoslavenskih umjetnika i poklonio ih Galeriji. Bili su to počeci.
Tokom 65 godina postojanja i rada, putem otkupa, poklona, donacija i zaostavština, fundus UG BiH narastao je na gotovo 6.000 umjetničkih djela podijeljenih u kolekcije - Bosanskohercegovačka umjetnost, Međunarodna kolekcija donacija, Jugoslavenska umjetnost, Ferdinand Hodler, Ikone, Kolekcija fotografija i novih medija i Likovni arhiv NADA.
Osim tog fundusa sadrži i bogato odjeljenje dokumentacije i biblioteke, važan centar za naučnoistraživački rad, posebno iz oblasti bh. umjetnosti. Jedinstvena je i po restauratorskoj radionici, koja je opremljena najsavremenijom opremom u BiH.
Svi se pozivaju na "nenadležnost" i međusobno izražavanje želje da će "onaj drugi" iznaći rješenje, a zaposlenima žele dug život i dobro zdravlje, ističe se u saopštenju
Godine 1969. uslijedila je izmjena u nazivu Umjetničke galerije i ona Zakonom Skupštine SR BiH od 9. decembra nastavlja rad kao Umjetnička galerija BiH. Od 1959. godine sredstva za rad izdvajaju se iz Savjeta za nauku i kulturu NRBiH, a od 1972.
finansijer Galerije postaje Republička zajednica kulture. Svoja osnivačka prava prema UG BiH BiH je posljednji put potvrdila 1994. godine donošenjem Zakona o muzejskoj djelatnosti BiH. Dejtonski sporazum priznao je kontinuitet zakona i institucija koje su postojale u trenutku potpisivanja - dok se ne odluči drugačije. Do danas nijedan državni organ nije stavio na dnevni red status ove ustanove niti je preuzeo osnivačka prava od RBiH.
"A nije ih se ni odrekao. UG BiH 65. godišnjicu obilježava u najdramatičnijem trenutku svoje istorije - zatvorena za javnost, ničija, prepuštena samo brizi zaposlenih u njoj. Tek nekolicina umjetnika, koji ovu instituciju doživljavaju kao svoju, javno su iskazali svoj protest. Glas su digle kolege, profesionalci iz cijelog svijeta, zgroženi odnosom države prema svom kulturnom blagu", navodi se u saopćenju Galerije.