Prva samostalna izložba u Njujorku, ali i SAD, banjalučkog umjetnika Mladena Miljanovića otvorena je u galeriji MC na Menhetnu.
Miljanović, koji će predstavljati BiH na ovogodišnjem Venecijanskom bijenalu, u Velikoj jabuci je izložio posljednje radove iz serije naziva "Laku noć - stanje tijela".
"Nakon toga spremam učešće na jednoj izložbi u MAXXI muzeju u Rimu, koju kurira Frančesko Bonami, a nakon nje i drugu, koja će biti predstavljena u Milanu. Jednako tako, u Francuskoj i u Beču ću ove godine učestvovati sa nekoliko radova na jednoj izložbi koju organizuje 'KulturKontakt' iz Austrije", najavljuje Miljanović, koji se priprema i za pomenuto bijenale.
Smatra da bi svaki umjetnik na njegovom mjestu bio srećan zbog te činjenice, ali i uzbuđen zbog posla i odgovornosti koja proizilazi iz čitavog procesa priprema i predstavljanja.
"Ovo je model na osnovu kojeg se pokreće učešće BiH na bijenalu i to je najbitnija činjenica", ističe Miljanović i podsjeća da su njega za bh. predstavnika izabrali imenovani kustosi Sarita Vujković i Irfan Hošić.
Kada je u pitanju predstavljanje, kaže da kao mlad umjetnik nije smatrao da postavka treba da bude retrospektivnog karaktera.
"Tako sam se u dogovoru sa kustosima odlučio za nešto sasvim novo, što će biti način otkrivanja novih granica mogućnosti i moj lični test", tajanstven je Miljanović i dodaje da će javnost konkretnije detalje znati u maju.
Govoreći o očekivanjima, smatra da se ne treba praviti spektakl, ali da je istovremeno potrebno biti svjestan značaja te izložbe.
"Ne treba imati prevelika očekivanja, to će biti izložba koja će biti otvorena, nadam se i posjećena, te nas postaviti u rang drugih država koje konstantno učestvuju na bijenalu. Ono što možemo očekivati u odnosu na druge države, jeste interesovanje za paviljon pobuđeno činjenicom da nas nije bilo deset godina na bijenalu", ističe Miljanović.
Navodi da za BiH, koja ima mnogo neriješenih problema u kulturi, prisutnost na toj manifestaciji, prije svega, znači jedan veliki pomak.
"Trebalo bi i ja se nadam da će ovo biti samo početak uvođenja određene vrste reda i strategije kulturne politike. Sa druge strane, prisutnost na bijenalu za mene kao umjetnika, veliki je izazov, ali i ogromna odgovornost koju ona nosi. Izazov se ogleda u formalnom smislu kroz proces pripreme radova, te njihovo što bolje smještanje u prostor izložbe", naglašava Miljanović i ističe da je vrlo bitno kako će radovi izgledati u specifičnom prostoru Palate "Malipiero", zato što većina prostora u Veneciji nisu tipični za izlaganje, iz jednostavnog razloga, jer nisu uopšte građeni za te namjene.
Navodi da bi ovo mogla biti "treća sreća", podsjećajući da je BiH zvanično bila 2003. godine u katalogu bijenala, a da je deset godina prije toga bila upriličena projekcija videa u okviru istog.
Umjetnici kao seizmolozi
Ističe da se kultura mora izdići iznad dnevno-političkih sukoba, a umjetnici jednako tako treba da budu sposobni da pomognu u tom procesu.
"Neminovno je to da umjetnici kao seizmolozi bilježe sve društvene promjene i da pokušavaju da predvide, ako već ne mogu da spriječe, one 'zemljotrese' koji će doći", zaključuje Miljanović.
Privilegija mišljenja
Kaže da su umjetnici danas u studiju koji nemaju, tamo rade, smišljaju i misle, a taj mentalni prostor mišljenja je nešto što je bazična stanica umjetnosti.
"Kako kaže jedan hrvatski umjetnik: 'Uslovi za moj rad nisu u mojim rukama, ali na svu sreću ni u vašim'. U odnosu na zapadni svijet, mišljenje je privilegija koju ima istočni umjetnik, jer problemi su da umjetnik sa Zapada previše radi i proizvodi, a malo misli o tome. Sa druge strane, istočni umjetnik previše misli, ali premalo radi, jer nema uslova za produkciju", navodi Miljanović.