SARAJEVO - Umjetnička galerija BiH, nakon 65 godina postojanja, danas je zatvorila svoja vrata za posjetioce, jer joj je rad onemogućen zbog nedostatka novca, odnosno neriješenog statusa.
"Nećemo primati posjete, niti organizirati izložbe, ali ćemo nastaviti održavati vrijedne zbirke likovnih dijela i biblioteku sve dok budemo uspijevali platiti račune za struju", kazala je Maja Abdomerović, kustosica Umjetničke galerije BiH.
Ističe da su razgovarali sa resornim ministrima na svim nivoima vlasti, ali da su dobili samo obećanja, te da sada uposlenici Galerije očekuju neke konkretnije korake.
"Ne očekujemo da će se preko noći riješiti problem koji traje 15 godina, ali bi bilo lijepo ako bi se na pravi način i na pravim mjestima razgovaralo o ovim problemima", dodala je Abdomerovićeva.
Prošle sedmice je federalni ministar kulture i sporta Salmir Kaplan obećao da će tražiti od Vlade FBiH da izdvoji 300.000 KM za finansiranje sedam kulturnih institucija od značaja za državu, čije finansiranje nija zakonska obaveza nijednog nivoa vlasti.
"Mi još nemamo nikakvu informaciju, ali nam je ministar Kaplan rekao da će u prvi ponedjeljak nakon bajramskih praznika biti održana sjednica vlade FBiH, na kojoj će biti donesena odluka o tome da li će Vlada izdvojiti sredstva za rad sedam kulturnih institucija od značaja za državu", kazala je Abdomerovićeva.
Umjetnost se može praviti bez novca, ali institucija ne može funkcionisati bez njega
Ona ističe kako ne bi komentirala istupe nekih svojih kolega umjetnika koji kritikuju njihov potez da zatvore Umjetničku galeriju.
"Neki imaju dojam kao da smo mi grupa lijenih budžetskih korisnika koji ništa ne rade i primaju platu, iako je situacija suprotna", kazala je Abdomerovićeva te podsjetila da godinama traje agonija te institucije tokom kojih su se oni obraćali svim nivoima vlasti, dobijali brojna obećanja, a sve je dokumentovano kroz mini-izložbu novinskih isječaka, koju su postavili u Galeriji.
Dodaje da Umjetnička galerija BiH 20 do 30 posto finansira sama sebe, te da nije istina da ništa ne rade.
"Ljudi jednostavno ne žele da vide i ne prepoznaju to kao bitno. Ne možete očekivati od jedne muzejske institucije da se stoprocentno sama izdržava. Mi nismo ni privatna inicijativa, ni udruženje građana da bismo mi sada svoja privatna sredstva ulagali, a ni da bismo tražili sponzorstva, jer i to je komplikovano zbog toga što BiH nema zakon o sponzorstvu i ne stimuliše one koji sponzorišu kulturne institucije od značaja za državu", rekla je Abdomerovićeva.
Dodaje da je istina da se umjetnost može praviti bez novca, ali da institucija, nažalost, ne može funkcionirati bez novca.
"Mi možemo umjetniku dati prostor da izlaže, ali ko će platiti struju u tom prostoru. Ljudi iz privatnog sektora što nas kritikuju ne razumiju našu poziciju, i to je njihovo neznanje, jer ovakva jedna institucija ne može opstati bez pomoći vlasti", kazala je Abdomerovićeva.
Likovno nasljeđe
Umjetnička galerija BiH osnovana je 1946. godine, a njeno glavno težište proučavanja je bosanskohercegovačka umjetnost 20. vijeka.
Bogati fundus Galerije čini oko 6.000 djela i podijeljen je u nekoliko kolekcija: kolekcija bh. umjetnosti, kolekcija djela iz bivše Jugoslavije, kolekcija ikona, kolekcija švicarskog umjetnika Ferdinanda Hodlera, kolekcija crteža iz austrougarskog perioda, kolekcija međunarodne savremene umjetnosti i kolekcija fotografija.
Među vrijednim likovnim djelima nalaze se i slike velikana bh. likovne umjetnosti Mice Todorović, Ismeta Mujezinovića, Voje Dimitrijevića i Bekima Misirlića.
U okviru Galerije nalazi se i restauratorsko-konzervatorski atelje i specijalizirana biblioteka sa oko 10.000 bibliotečkih jedinica iz oblasti historije umjetnosti, teorije umjetnosti, estetike, historije i filozofije.
Neriješen status
U Bosni i Hercegovini već 15 godina za opstanak se bori sedam kulturnih institucija koje su od značaja za državu, a čiji opstanak ne podržava BiH zbog toga što ne postoji politički dogovor o njihovom značaju.
Osim Umjetničke galerije, na tom popisu su Zemaljski muzej BiH, Historijski muzej BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Kinoteka BiH, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH te Biblioteka za slijepa i slabovida lica BiH.