BANJALUKA - U toku su završne pripreme za 57. Bijenale vizuelne umjetnosti u Veneciji, koji će za javnost pod sloganom "Vivia Arte Vivia" biti otvoren od 13. maja do 26. novembra.
Srpski paviljon predstavljen je u Beogradu, a to je ujedno i dobra prilika da se podsjetimo kojim će se radovima na jednoj od najznačajnijih svjetskih izložbi savremene umjetnosti predstaviti kako Srbija, tako i Hrvatska i naravno Bosna i Hercegovina.
Uoči transporta djela u Veneciju u Legatu Čelaković u Beogradu sedma sila upoznala se sa slikama Vladimira Šćepanovića i Dragana Zdravkovića. Naime, radovi ova dva umjetnika, pored radova Milene Dragičević, čine projekat kustosa Nikole Šuice sa kojim Srbija putuje na Venecijanski bijenale "Enklavia - Slikarstvo, posledica ovakvog života".
SRBIJA - Izložba u ogranizaciji Muzeja savremene umetnosti u Beogradu, po riječima Šuice, namjenski je nazvana "Enklavia", budući da produžava tenziju opštih geopolitičkih vizura, smještena u originalnom paviljonu, podignutom za vrijeme Kraljevine Jugoslavije. Kovanica je dospjela sa uklesanog natpisa "Jugoslavia" iznad ulaza u paviljon, koji je decenijama služio za bijenalna predstavljanja umjetnosti i arhitekture iz bivše Jugoslavije, a od njenog raspada iz Srbije. Troje umjetnika, kaže Šuica, ispoljavaju svako ponaosob osviješćen pristup u stvaranju zaustavljene slike unutar tjesnaca postojanja, preopterećenog globalnim tranzicionim procesima ekonomije i društava, kontrolisanim ratovima i razobručenim migracijama, ugroženostima prirode i tendencioznim upotrebama istorijskog sjećanja.
HRVATSKA - Nasuprot posljednje pomenute, istorijske vizure, sam naziv izložbe "Horizont očekivanja", kojom će se Hrvatska predstaviti u Veneciji, naglašava nešto drugo. Ispred paviljona Hrvatske stoje Moderna galerija iz Zagreba i kustoskinja Branka Benčić, dok udarnu snagu izložbe čine radovi dvoje umjetnika - Tine Gverović i Marka Tadića. Izložba pod nazivom "Horizont očekivanja" realizovana ja kao dvostruka samostalna izložba, a temelji se na produkciji novih radova umjetnika, posebno osmišljenih za izlaganje na Bijenalu. Izložba Gverovićeve i Tadića u cjelini ukazuje na neizvjesne mogućnosti identifikacije zajedničkog značenjskog vidokruga, a inače se strukturira kao fragmentaran narativ i ukazuje na privremenost izložbenog prostora i interese umjetnika za teme neizvjesnosti, tenzija ili urušavanja.
BIH - Pored susjednih zemalja koje će predstavljati tri, odnosno dva umjetnika u Veneciji, Bosnu i Hercegovinu predstaviće Radenko Milak. Doduše uz pomoć komesara BiH paviljona Sarite Vujković, direktorice Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske, i cijelog kustoskog tima, te zahvaljujući saradnji sa slovenačkim umjetnikom Romanom Uranjekom, Milak putuje na 57. Bijenale s radom "Univerzitet katastrofe".
Polazeći od teze njemačkog filozofa Gintera Andersa u kojoj je čovjek glavni i jedini kreator katastrofe, a činjenica je da živimo u eri čovječanstva koju su obilježili stravični događaji poput holokausta i Hirošime, Milak postavlja pitanja zašto danas umjetnost ne prikazuje ono što je kreacija čovječanstva, šta je to sa umjetnošću i zašto se izbjegava prikazivanje katastrofa, te po riječima Sarite Vujović, jedino ukazivanjem na ova pitanja, prijedlog koncepta "Univerzitet katastrofe" ima smisla.