Kako bi svijet izgledao da nije bio sunčan dan u Hirošimi, da nema ruskih zima ili guste magle u Americi, maestrala koji spasava zapadnu civilizaciju ili grada koji pokreće revoluciju? Knjiga Laure Li "Kriva je kiša" istražuje kako je atmosfersko vrijeme u mnogo navrata mijenjalo tok istorije.
Za poraz španske armade 1588. godine mnogi kažu da je bio jedna od najpresudnijih bitaka u istoriji zapadne civilizacije. Španski katolički kralj Filip Drugi Habzburški isplovio je s namjerom da osvoji zemlju svoje protestantske šurjakinje Elizabete Prve Tudor, ali vjetar nije imao simpatije za njegove ambicije. Uragan na Atlantiku zapadno od irske obale, takozvani protestantski vjetar, spasio je Englesku od invazije.
Kada je komandant američke vojske postao budući prvi predsjednik Džordž Vašington, nju su činili dobrovoljci bez uniformi, a često i bez oružja. Britanska vojska je, s druge strane, bila sjajno opremljena i uvježbana. General Vašington mogao je lako biti poražen u bici za Long Island. Srećom po američku istoriju, gusta magla omogućila je pobunjenicima iz kolonije da se neprimijećeni povuku i nastave borbu.
Trideseti avgusta 1800. mogao je vrlo lako ući u istoriju kao dan kada je hiljade robova u Ričmondu krenulo za čovjekom koji se zvao Gabrijel, ustalo protiv svojih gospodara, zauzelo gradsku oružarnicu i oslobodilo sve robove. Ali nije. Velika kišna oluja spriječila je okupljanje urotnika dovoljno dugo da vijest o planiranoj pobuni procuri do onih koji su je onda znali i spriječiti.
Najveću vojsku koju je Evropa dotad vidjela, više od 600.000 ljudi, okupio je 1812. godine francuski car Napoleon. Planirao je hrabro umarširati u Rusiju. Poharali su Moskvu, ali dok su se povlačili temperature su pale na -40°C. Od 600.000 vojnika koji su umarširali u Rusiju samo se 150.000 šepajući vratilo kući. Napoleonov napad na Rusiju odlučio je ponoviti Adolf Hitler. Vremenski uslovi potpomogli su Hitlerov poraz pod Moskvom i Staljingradom.
Šestog avgusta 1945. u Hirošimi manjak oblaka zapečatio je sudbinu Hirošime i poštedio rezervnu metu. Ali, oblaci su još dramatičnije posljedice imali u Kokuri. Druga atomska bomba je bačena na rezervnu metu Nagasaki jer je nebo nad Kokurom bilo oblačno.