Budućnost koja je pred nama više od ičega golica ljudsku maštu i potiče kreativnost. Manje ili više realnu viziju, te budućnosti oblikovali su ponajviše mediji, te filmski i književni radovi. Neke su vizije pozitivne i ružičaste, neke loše i mračne, ali većina je već viđena i ustaljena u pop kulturi.
Intergalaktička saradnja jedna je od tema najslavnijeg filmskog serijala u istoriji filmske umjetnosti. Riječ je, naravno, o `Ratovima zvijezda`, a konkurenciju im je predstavljala priča o vanzemaljcu E.T.-u, kojim je svaki klinac, nakon što je vidio film, htio zamijeniti svog kućnog ljubimca.
Totalitarni sistem - Karakteristike ovog koncepta su unaprijed podijeljene društvene i klasne uloge, kao i sveprisutni `voljeni i slavljeni` vođa, te u skladu s tim, njegova nezaobilazna propaganda na svakom koraku. Tu su, naravno, i brutalne policijske snage, te sabotaža individualnosti i kreativnosti. Za inspirativni se izvor ove vizije uzima slavni roman Džordža Orvela `1984`, u kojem je opisan upravo ovakav mračni svijet, dok je Aldous Haksli u `Vrlom novom svijetu` svemu spomenutom pridodao i genetski inženjering.
Retro-futuristička utopija - Takva utopija pretpostavlja uredan svijet u kojem su javna golotinja i mokrenje na ulici nepoznate pojave. Tuševi su laserski, tramvajima i vozovima dovoljna je jedna šina, a porodice su sretne i moralne su im vrijednosti važnije od ičeg drugog. Roboti obavljaju poslove ilegalnih useljenika, a automobili, naravno, lete. Pretpostavlja se da je sve počelo od porodice Džetsons, junaka istoimene animirane serije iz 1962, koji su živjeli u budućnosti punoj letećih automobila, robota i suludih frizura.
Urbani pakao - U nekim vizijama budućnosti kriminal i kriminalci aktivni su u toj mjeri da onaj ko nije opljačkan vjerovatno pljačka. Svugdje uokolo su nasilne policijske snage, koje na sve načine pokušavaju održati kakav-takav red u tom haosu. Droga je prisutna na svakom koraku. U centru su obično namrštene muškarčine zavisne od futurističkih cigareta. U filmovima kao što je `Blade Runner` i onim nešto novijeg datuma kao što je `Potomci`, optimizam ranijih radova zamijenjen je pesimizmom i bolnim cinizmom.
Invazija zločestih vanzemaljaca - Oni najčešće izgledaju kao reptili i bube, a njihova je inteligencija, a onda i tehnologija, hiljadu puta razvijenija od naše. Ipak, vanzemaljci uvijek imaju neku slabu tačku, koju Zemljani, naravno, otkriju i iskoriste. SF roman `Rat svjetova` H. G. Velsa o nasilnoj invaziji vanzemaljaca na Zemlju nahranio je maštu cijelog svijeta, a djeci dao materijala za noćne more. Motiv daleko naprednije vrste od Zemljana pojaviće se u filmovima kao što su `Misteriozni znakovi` i u ovoj tematici nezaobilazni `Alien`.
Pobuna robota - Prva stvar koja osviještenom robotu pada na um je ubijanje ljudi. Naravno, to često rezultuje brkanjem ciljeva i nemogućnošću razlikovanja ljudi i robota. Hladnokrvnost strojeva u početku se čini kao dobra protuteža ljudskoj slabosti. Ali, srce pobjeđuje uvijek. Prvu priču o robotima koji izgledaju poput ljudi napisao je Ajzak Asimov. Njegovi su roboti dragi, druželjubivi i u potpunosti na usluzi ljudima, svojim gospodarima.
Postnuklearna pustoš - Beživotna pustinja dokle pogled seže, nestašica vode i goriva, što je obično povod sukobima, hrišćanska simbolika i vrlo učinkovito oružje karakteristike su apokaliptične vizije budućnosti. Držeći 20 godina rekord u profitabilnosti Pobješnjeli Maks je dokazao da u film doista ne mora biti uloženo puno novaca da bi bio popularan.