Nova istraživanja sa Univerziteta u Oksfordu dovode u pitanje neke od najčešćih mitova o masturbaciji i učestalosti ejakulacije, ukazujući da ne postoji univerzalan broj koji se može smatrati "normalnim", već da je ključno da ova navika ne narušava svakodnevni život.
Tema o kojoj svi pričaju, ali rijetko ko iskreno. Koliko je "normalno", da li može da šteti i kada zapravo postaje problem? Nova istraživanja sa Univerziteta u Oksfordu daju zanimljive odgovore, ali i ruše nekoliko popularnih mitova.
Prvo, ono što većinu zanima: da li postoji "idealna" učestalost? Kratak odgovor je – ne. Prema riječima doktorke Meghe Pančoli, ne postoji univerzalno pravilo koliko puta sedmično je "u redu". Sve zavisi od osobe, životnih okolnosti, hormona, stresa i odnosa. Drugim riječima, broj nije problem.
Problem nastaje tek kada navika počne da utiče na svakodnevni život, odnosno ako dolazi do bola, umora, gubitka fokusa ili problema u odnosima. Tada više nije riječ samo o navici, već o signalu da nešto treba promijeniti.
Zanimljiv dio dolazi iz same studije.
Istraživači sugerišu da češća ejakulacija može imati pozitivan efekat na kvalitet sperme, jer se stare ćelije zamjenjuju novim. Suprotno uvriježenom mišljenju o "čuvanju", rezultati ukazuju da preduge pauze nisu nužno korisne.
Međutim, to je najrelevantnije u kontekstu plodnosti. Na primjer, Svjetska zdravstvena organizacija i dalje preporučuje apstinenciju od nekoliko dana prije davanja uzorka sperme, jer to može uticati na rezultate analize. Dakle, kontekst je ključan. Van toga, za većinu ljudi nema razloga za brigu.
Takođe, nema snažnih dokaza da češća ejakulacija šteti zdravlju ili plodnosti. Mnogo veći uticaj imaju faktori poput ishrane, alkohola, pušenja, tjelesne težine i opšteg zdravstvenog stanja. Drugim riječima, učestalost sama po sebi teško može nadoknaditi nedostatak sna, lošu ishranu i nedovoljno kretanja.
Važno je i da je sasvim normalno da se navike mijenjaju. Periodi stresa, emotivne veze i raspoloženje mogu da utiču na njih, sve dok ne pređu granicu koja remeti svakodnevni život.
Zaključak je da ključno pitanje nije "koliko puta", već da li takva navika stvara problem. Ako ne utiče negativno na svakodnevni život, nema razloga za zabrinutost.