Zanimljivosti

Dogodilo se na današnji datum, 18. jun

Dogodilo se na današnji datum, 18. jun
Foto: N.N. | Dogodilo se na današnji datum, 18. jun
N.N.

Danas je utorak, 18. jun, 169. dan 2019. Do kraja godine ima 196 dana.

1155. - Njemačkog kralja Fridriha Prvog Barbarosu za rimskog cara krunisao papa Adrijan Četvrti.

1429. - Francuske snage pod vođstvom Jovanke Orleanke i vojvode od Alensona kod Patea sustigle i porazile engleske trupe, koje su se povlačile poslije neuspjele opsade Orleana.

1583. - U Londonu izdata prva polisa životnog osiguranja u svijetu.

1812. - Rođen ruski pisac Ivan Aleksandrovič Gončarov, koji je sjajnim stilom opisao stagnaciju, mrtvilo i parazitizam ruskog plemstva polovinom 19. vijeka. Atmosferi apatije i besmislenosti, koja je obuzela rusko plemstvo, suprotstavio je sve snažniji prodor vitalnih duhova mlade građanske klase. Ime Oblomov glavnog junaka drugog dijela istoimenog romana-trilogije i pojam "oblomovština" postali su sinonimi za apatiju i bezvoljnost. Izvrsnim stilsko-jezičkim i psihološkim postupkom u oblikovanju glavnog junaka, prirodnim dijalogom, mnoštvom detalja koji stvaraju atmosferu i dopunjuju osnovnu poruku djela, pisac je ovaplotio stagnaciju, mrtvilo i parazitizam u kmetskoj Rusiji njegovog doba. Ostala djela: romani "Obična priča", "Ponor", eseji "Milion grčeva", "Bolje ikad nego nikad", "Uspomene o Bjelinskom", putopis "Fregata Palada".

1812. - Kongres SAD usvojio deklaraciju o objavi rata Velikoj Britaniji zbog nametnutih trgovinskih ograničenja.

1815. - Britanska armija feldmaršala Artura Velzlija, vojvode od Velingtona i pruske snage feldmaršala Gebharda Leberehta fon Blihera kod Vaterloa u Belgiji potukle vojsku francuskog cara Napoleona Prvog Bonaparte. Poraz je primorao Napoleona da 22. juna drugi put abdicira, poslije čega je zatočen na ostrvo Sveta Jelena u Atlantiku, gdje je umro 1821.

1823. - Poslije gušenja ustanka protiv njegove vladavine i gubitka Brazila 1822. kralj Žoao Šesti poništio portugalski ustav, na čije ga je proglašenje prisilio pritisak građanske revolucije, koja je planula 1820.

1868. - Rođen mađarski ratni zločinac admiral Mikloš Horti de Nađbanja, koji je od 1920. do 1944. diktatorski vladao na čelu profašističkog režima s titulom "kraljevski regent Mađarske". Mađarsku je uveo u Drugi svjetski rat na strani Sila osovine i pridružio se vođi Trećeg rajha Adolfu Hitleru u agresiji na Jugoslaviju. Odgovoran je za istrebljenje Jevreja u Mađarskoj i na okupiranim teritorijama i za zvjerstva mađarske policije i vojske u Vojvodini i masovne likvidacije, posebno srpskih civila. Pred kraj Prvog svjetskog rata postao je komandant austrougarske flote i 1918. je u krvi ugušio pobunu mornara u Boki Kotorskoj, a 1919. u Mađarskoj je predvodio gušenje socijalističke revolucije. Poslije zbacivanja s vlasti utočište mu je pružila Portugalija, u kojoj je i umro 1957, izbjegavši sudsku odgovornost, mada ga je Jugoslavija proglasila ratnim zločincem.

1881. - Rusija, Austrija i NJemačka potpisale tajni savez "Ligu tri cara".

1882. - Rođen bugarski revolucionar i državnik Georgi Mihajlovič Dimitrov, vođa i jedan od tvoraca Komunističke partije Bugarske, prvi predsjednik bugarske vlade poslije Drugog svjetskog rata, generalni sekretar Kominterne od 1935. do 1943. Poslije paljevine Rajhstaga 1933, za koju su nacisti pokušali da optuže komuniste, sudio mu je nacistički sud na Lajpciškom procesu. Sjajnom odbranom pretvorio je suđenje u optužbu protiv fašizma i veliku blamažu režima Adolfa Hitlera, što je imalo izuzetan odjek u cijelom svijetu. Kad je Informbiro napao Jugoslaviju 1948, pokušao je - što je tada bilo veoma rizično - da očuva prijateljstvo i saradnju s Beogradom.

1884. - Rođen francuski političar Eduar Dalađe, potpisnik Minhenskog pakta s nacističkom NJemačkom 1938, kojim je Adolfu Hitleru omogućeno da okupacijom Sudeta rasparča Čehoslovačku. Između dva svjetska rata triput je bio francuski premijer, a u Drugom svjetskom ratu je poslije okupacije Francuske interniran u Njemačku.

1928. - Norveški polarni istraživač Rual Amundsen, prvi čovjek koji je osvojio Južni pol, nestao je tokom ljeta avionom iznad Sjevernog ledenog okeana. Ka Sjevernom polu je poletio pokušavajući da pronađe nestalu italijansku ekspediciju i očito je poginuo u avionskoj nesreći. Istraživao je predjele oko Sjevernog i Južnog pola i na najjužniju tačku Zemlje je dospio 14. decembra 1911, a Sjeverni pol je preletio u maju 1926. Prvi je od 1903. do 1906. prošao cio Sjeverozapadni prolaz sjeverno od Amerike, između Atlantskog okeana i Beringovog moreuza i od 1918. do 1921. Sjeveroistočni prolaz sjeverno od Evrope, od Norveške do Beringovog mora. Napisao je djelo "Južni pol".

1936. - Umro ruski pisac Aleksej Maksimovič Pješkov, poznat kao Maksim Gorki, utemeljivač socijalističkog realizma. Smatrao je da književnost reprodukuje stvarnost i vizionarski dočarava budućnost, uvijek u težnji ka boljem. Najčešća i najuspješnija tema njegovog stvaralaštva je tzv. rusko dno u kojem se kreću malograđani, pobunjenici svih vrsta, izgubljeni i prezreni ljudi. Poslije 1917. je polemisao s vođom Oktobarske revolucije Vladimirom Iljičem Uljanovom i drugim čelnicima boljševičkog diktatorskog vrha, kritikujući postupke sovjetskih vlasti. Istovremeno je učestvovao u duhovnoj obnovi zemlje i smatraju ga najznačajnijim kulturnim poslenikom u postoktobarskoj epohi. Umro je 1936, u vrijeme okrutnih represalija Josifa Visarionoviča DŽugašvilija - Staljina, pod okolnostima koje nikad nisu potpuno rasvijetljene. Djela: priče, pripovijetke i romani - "Makar Čudra", "Starica Izergilj", "Maljva", "Konovalov", "Pjesma o sokolu", "Foma Gordejev", "Mati", "Pjesma o vjesniku oluje","LJeto", "Trojica", "Ispovijest", "Gradić Okurov", "Čelkaš", "Život Mateja Kožemjakina", "Artomonovi", "Život Klima Samgina", "autobiografska" trilogija "Djetinjstvo", "Među ljudima" i "Moji univerziteti", drame "Malograđani", "Na dnu", "Na ljetovanju", "Djeca Sunca", "Varvari", "Neprijatelji", "Vasa Željeznova" /dvije verzije/, "Jegor Buličov i ostali", uspomene "Lav Tolstoj".

1940. - Francuski general Šarl de Gol u Drugom svjetskom ratu iz Londona uputio radio poruku zemljacima da se odupru okupaciji nacističke NJemačke i objavio da je on vođa "slobodnih Francuza".

1940. - Nijemci u Drugom svjetskom ratu zauzeli stateški značajnu francusku luku Šerbur.

1942. - Rođen engleski muzičar Pol Mekartni, član engleskog vokalno-instrumentalnog kvarteta "Bitlsi", koji su šezdesetih godina 20. vijeka postali najpopularniji rok sastav svih vremena. Poslije raspada "Bitlsa" 1972. nastavio je samostalnu muzičku karijeru.

1953. - Proglašena Republika Egipat na čelu sa generalom Mohamedom Nagibom - vođom pobune u kojoj je 1952. s vlasti zbačen kralj Faruk - predsjednik.

1965. - Vazduhoplovni vicemaršal Ngujen Kao Ki, američki štićenik, preuzeo vlast kao premijer Južnog Vijetnama i pozvao na odlučniji rat protiv oslobodilačkog pokreta Vijetkong.

1968. - Britanski Dom lordova odbacio odluku laburističke vlade o sankcijama protiv režima bijele manjine u Rodeziji.

1972. - Britanski putnički avion "Trajdent" srušio se ubrzo po polijetanju iz Londona, usmrtivši svih 118 ljudi u letjelici.

1975. - Ubici kralja Saudijske Arabije Fejsala u martu 1975, kraljevom sinovcu princu Fejsalu Musaidu, javno odrubljena glava ispred palate vlade u Rijadu.

1979. - U Beču Leonid Iljič Brežnjev i DŽimi Karter potpisali sporazum između SSSR-a i SAD-a "SALT 2" o ograničenju strateškog nuklearnog naoružanja.

1987. - Izrael osudio odluku poglavara rimokatoličke crkve pape Jovana Pavla Drugog da primi u audijenciju predsjednika Austrije Kurta Valdhajma, umiješanog u ratne zločine nacista u Drugom svjetskom ratu.

1993. - Savjet bezbjednosti UN odobrio slanje 7.600 "plavih šljemova" u šest gradova u BiH.

1996. - Savjet bezbjednosti UN ukinuo embargo na uvoz oružja u bivše jugoslovenske republike, uveden 25. septembra 1995. godine. Ukidanje embarga značilo je i suspenziju nadgledanja, koje su NATO i EU vršile tri godine u Jadranskom moru. Tokom ove operacije prekontrolisano je oko 74.000 brodova.

1996. - Benjamin Netanjahu preuzeo dužnost premijera Izraela kao najmlađi šef vlade u istoriji te zemlje, poslije izborne pobjede njegove desničaske koalicije.

1997. - Turski premijer Nedžmetin Erbakan, prvi islamista u istoriji moderne Turske na čelu vlade, podnio ostavku, čemu je prethodio snažan pritisak tradicionalno sekularnog turskog armijskog vrha.

1998. - Bivši komandant ustaškog koncentracionog logora Jasenovac i ratni zločinac Dinko Šakić stigao je iz Argentine na zagrebački aerodrom, gdje su ga hrvatski pravosudni organi službeno uhapsili i sproveli u istražni zatvor.

1999. - Američki i ruski pregovarači postigli su sporazum u Helsinkiju o učešću Rusije u mirovnim snagama na Kosmetu. Prema sporazumu, oko 3.000 ruskih vojnika biće pridodato američkom, njemačkom i francuskom kontingentu, dok će manja ruska jedinica biti stacionirana na aerodromu Slatina u Prištini.

2004. - Bivši načelnik Štaba Zvorničke brigade Vojske Republike Srpske Dragan Obrenović upućen u Norvešku na izdržavanje kazne od 17 godina zatvora, koja mu je izrečena zbog progona srebreničkih muslimana.

2006. - Na referendumu u Kataloniji građani podržali veću autonomiju tog španskog regiona od centralne vlasti u Madridu.

2007. - U Sarajevu predstavljen projekat Istraživačko-dokumentacionog centra u kojem se navodi da je u ratu u BiH od 1992. i 1995. poginulo ukupno 97.207 osoba - od kojih 64.036 su Bošnjaci-muslimani, 24.905 žrtava je srpske nacionalnosti, 7.788 Hrvata i 478 ostalih.

Komentare na ovu vijest mogu postaviti samo prijavljeni čitaoci.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Pošaljite komentar

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije