Zanimljivosti

Pratite nas na Google news

Dogodilo se na današnji datum, 5. maj

Dogodilo se na današnji datum, 5. maj
Foto: N.N. | Dogodilo se na današnji datum, 5. maj
N.N.

Danas je utorak, 5. maj, 125. dan 2020. godine. Do kraja godine ima 241 dana.

1570. - Otomansko carstvo objavilo rat Veneciji zato što je odbila da mu preda mediteransko ostrvo Kipar.

1813. - Rođen danski filozof Obi Seren Kjerkegor, rodonačelnik filozofije egzistencijalizma, nazvan "kopenhaški Sokrat". Nasuprot filozofskoj tradiciji, posebno u protivstavu prema sistemu filozofije Fridriha Hegela i tradicionalne hrišćanske misli, razvio je drukčiji uvid u obilježja ljudskog individualnog bitisanja. Prema njegovom učenju, za egzistenciju nema sistema, jer je ona sloboda, duh, nemir, strepnja, očajanje, doživljaj grijeha, nepojmljivost, bolest nasmrt - uvijek odnos, a ne kategorijalno postojanje. Djela: "O pojmu ironije sa stalnim osvrtom na Sokrata", "Ili - ili", "Pojam strepnje", "Bolest nasmrt", "Dnevnik", "Stadijumi na životnom putu", "Filozofske mrvice".

1815. - Rođen francuski pisac Ežen Martin Labiš, koji je u komedijama i vodviljima duhovito karikirao građansko društvo Francuske u 19. vijeku. Djela: "Slamni šešir", "Put gospodina Perišona".

1818. - Rođen njemački filozof jevrejskog porijekla Karl Hajnrih Marks, najveći socijalistički teoretičar i istaknuti vođa zapadnoevropskog radničkog pokreta u 19. vijeku. Završio je studije filozofije u Berlinu, a u 23. godini je doktorirao filozofiju na Univerzitetu u Jeni disertacijom "Razlika između Demokritove i Epikurove filozofije prirode". Odustao je od univerzitetske karijere i 1842. postao glavni urednik "Rajnskih novina". Kad su pruske vlasti 1843. zabranile list zbog revolucionarne usmjerenosti, emigrirao je u Francusku. Otada je, s kraćim prekidima, živio u emigraciji, najduže u Engleskoj, gdje je umro 1883. Od septembra 1844. do kraja života družio se i najtješnje sarađivao s njemačkim filozofom Fridrihom Engelsom. S njim je 1847. osnovao u Londonu Savez komunista, prvu revolucionarnu radničku organizaciju, i 1848. njih dvojica su izdala sažet program organizacije - brošuru "Manifest komunističke partije". Pod njegovim uticajem 1864. je osnovana Prva internacionala. Napisao je niz kapitalnih djela iz ekonomije, filozofije, istorije i sociologije. Djela: "Prilog jevrejskom pitanju", "Prilog kritici Hegelove filozofije prava", "Kritika Hegelove filozofije državnog prava", "Ekonomsko-filozofski rukopisi", "Teze o Fojerbahu", "Njemačka ideologija" (s Engelsom), "Sveta porodica" (s Engelsom), "Bijeda filozofije", "Klasne borbe u Francuskoj 1848-1850", "Osamnaesti brimer Luja Bonaparte", "Građanski rat u Francuskoj", "Kapital - kritika političke ekonomije".

1821. - Umro bivši francuski car Napoleon Prvi Bonaparta, jedan od najvećih vojskovođa u istoriji, čiji su osvajački pohodi izmijenili Evropu i okončali feudalizam. Prvi put se istakao 1793. u borbi protiv Engleza kod Tulona, kad je u 24. godini postao general. U Italiji je 1796. i 1797. potukao vojsku Austrije, a 1797. ukinuo Mletačku republiku. Poslije pohoda na Egipat, po povratku u Francusku je - koristeći nezadovoljstvo vladavinom Direktorijuma - u novembru 1799. državnim udarom zaveo režim konzulstva, uzevši neograničenu vlast kao "prvi konzul", a od 1802. kao "doživotni konzul". Reformisao je administraciju, prosvjetu, finansije i sudstvo, dao Francuskoj nov krivični i građanski zakon /Napoleonov kodeks/, zaključio konkordat s papom Pijem Sedmim i privremeno suzbio aspiracije Velike Britanije i Austrije. Koristeći uspjehe, 1804. se proglasio carem, nastavio osvajanja i zaveo apsolutističku vladavinu. Pobjedama 1805. nad Austrijancima kod Ulma i rusko-austrijskom vojskom kod Austerlica primorao je Austriju na mir, a 1806. je zaratio s Prusima, potukao ih kod Jene i Auerštata i 1807. primorao Prusku da potpiše mirovni ugovor pod veoma teškim uslovima. Potom je pokušao da pokori Španiju i 1808. je brata Žozefa postavio za španskog kralja. Napoleonove pobjede od 1805. do 1809. omogućile su potpunu političku i ekonomsku prevlast Francuske nad većim dijelom zapadne, srednje i južne Evrope, a pokušavajući da pokori cijelu Evropu 1812. se odlučio na invaziju Rusije. Poraz, koji je tada doživio, označio jer početak njegovog kraja, a moć Francuske, iscrpljene ratovima i privrednom krizom, slomljena je porazom 1813. kod Lajpciga. Saveznici /Rusi, Englezi, Prusi, Austrijanci/ ušli su u Pariz krajem marta 1814, a Napoleon je abdicirao i prognan na sredozemno ostrvo Elba. Odatle se vratio u Pariz u martu 1815, ali je već u junu konačno putučen kod Vaterloa i prognan na ostrvo Sveta Jelena u Atlantskom okeanu, na kojem je umro kao britanski zatočenik.

1846. - Rođen poljski pisac Henrik Sjenkjevič, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1905. godine. Svjetsku slavu je stekao istorijskim romanima. Djela: romani "Quo vadis", "Ognjem i mačem", "Potop", "Pan Volodijovski", "Bez dogme", "Porodica Polanjeckih", "Kroz pustinju i prašumu", zbirka pripovijedaka "Skice ugljenom".

1855. - Prvi crnogorski svjetovni vladar knez Danilo Prvi Petrović donio Zakonik kojim je nastojao da učvrsti pravni poredak i individualizuje imovinska prava po uzoru na rimsko pravo. Zakonikom su izjednačena prava svih građana, nezavisno od nacionalnosti i religije, mada Crnu Goru, kako je precizirano u Zakoniku, nastanjuju isključivo Crnogorci i Brđani koji su svi Srbi pravoslavne vjere.

1883. - Rođen srpski kompozitor i muzički pisac Petar Konjović, rektor Muzičke akademije u Beogradu, član Srpske akademije nauka i umjetnosti i upravnik Muzikološkog instituta. Inspirisao se narodnim melosom i snažnom muzičkom individualnošću je učvrstio nacionalni smjer u srpskoj muzici. Djela: opere "Knez od Zete", "Vilin veo", "Koštana", "Seljaci", zbirke solo pjesama "Moja zemlja", "Lirika", knjige "Stevan Mokranjac", "Miloje Milojević", "Knjiga o muzici".

1904. - Na brdu Volujica kod Bara postavljena prva radio-telegrafska stanica Markonijevog sistema na Balkanu.

1936. - Trupe fašističke Italije pod komandom feldmaršala Pjetra Badolja okupirale Adis Abebu, prijestonicu Etiopije. Agresija na tu nezavisnu afričku zemlju bila je prvi oružani pohod fašizma, a istog dana 1941. u Adis Abebu je poslije oslobođenja Etiopije - prve zemlje u kojoj je u Drugom svjetskom ratu fašizam poražen - ušao etiopski car Haile Selasije Prvi.

1945. - Sovjetske trupe u Drugom svjetskom ratu ušle u mjesto Pinemunde, odakle su Nijemci ispaljivali rakete "fau 1" i "fau 2". Američke trupe su istog dana oslobodile njemački nacistički koncentracioni logor Mathauzen, u kojem su Nijemci tokom rata likvidirali 120.000 ljudi, uključujući 13.000 Jugoslovena.

1954. - General Alfredo Štresner u vojnom udaru oborio predsjednika Paragvaja Federika Čavesa, započevši tako 34-godišnju diktaturu.

1955. - Zapadni saveznici obnovili suverenitet Zapadne Njemačke i primili je u NATO pakt.

1961. - Iz Kejp Kanaverala poletio kosmički brod "Merkjuri", prva kosmička letjelica SAD s ljudskom posadom, kojim je upravljao Alen Bartlet Šepard. Brod nije obletio planetu već je dostigao visinu od 185 kilometara i poslije 15 minuta se vratio na Zemlju.

1977. - Umro njemački državnik i ekonomista Ludvig Erhard, zapadnonjemački kancelar od 1963. do 1966, arhitekta privrednog oporavka i uspona Zapadne Njemačke poslije Drugog svjetskog rata.

1978. - Teroristička grupa "Crvene brigade" saopštila da je ubila bivšeg premijera Italije Alda Mora, otetog u martu 1978. Njegovo tijelo je pronađeno dva dana kasnije.

1981. - Bobi Sends postao prvi od deset pripadnika Irske republikanske armije. Umro u zatvoru Mejz u Sjevernoj Irskoj od posljedica štrajka glađu.

1990. - U Bonu počeli razgovori SSSR, SAD, Velike Britanije, Francuske i dviju njemačkih država o ujedinjenju Njemačke.

1997. - SAD deportovale u Jordan vođu islamske terorističke organizacije "Hamas" Musu Mohameda Abu Marzuka pošto nisu uspjele da pronađu dovoljno dokaza da ga optuže za umiješanost u terorističke napade.

1999. - Na sjeveru Albanije srušio se američki helikopter AH-64 tipa "apač" i oba pilota su poginula, a NATO pakt saopštio da se nesreća dogodila zbog kvara motora tokom "rutinske vježbe".

2003. - Haški tribunal podigao je optužnice protiv bivših pripadnika Službe državne bezbjednosti /SDB/ Srbije Jovice Stanišića i Franka Simatovića za ratne zločine u BiH i Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine.

2004. - Komisija za provođenje istrage uzroka avionske nesreće, u kojoj je poginuo makedonski predsjednik Boris Trajkovski, objavila izvještaj u kojem se navodi da su proceduralne greške pilotske ekipe pri slijetanju na aerodrom u Mostaru dovele do pada aviona.

2006. - Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Porter Gos podnio ostavku.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije