Jedna naizgled jednostavna geografska karta Hrvatske bila je dovoljna da na Redditu pokrene raspravu sa hiljadama reakcija: šta je zapravo krajnji jug Hrvatske, odvojen od ostatka zemlje teritorijom Bosne i Hercegovine kod Neuma?
Enklava? Eksklava? Polueksklava? Ili, nakon izgradnje Pelješkog mosta, više ništa od toga?
Pitanje je posebno zanimljivo iz perspektive Bosne i Hercegovine, jer je upravo njen mali izlaz na Jadransko more razlog zbog kojeg mapa Hrvatske izgleda tako neobično.
"Da nije sjeverozapadnog dijela kopna koji izlazi u more i praktično započinje lanac ostrva koje Hrvatska zauzima, nazvao bih ga eksklavom. Šta vi mislite?", upitao je korisnik na Redditovoj zajednici r/geography.
Odgovori su pokazali da ono što na karti izgleda jednostavno zapravo otvara prilično zanimljivo pitanje geografije, istorije, državnih granica i jednog ogromnog mosta.
Eksklava da, enklava ne?
Jedan od najzapaženijih odgovora dao je korisnik koji se predstavio kao Hrvat i pravnik.
Njegov zaključak bio je kratak:
"Eksklava, da; enklava, ne."
Objašnjenje je u Neumu.
Područje Dubrovnika nema neprekinutu kopnenu vezu sa ostatkom Hrvatske, jer između dva dijela hrvatske teritorije izlazi Bosna i Hercegovina.
BiH kod Neuma ima više od 20 kilometara jadranske obale, prema podacima Turističke zajednice Neum.
Zbog toga se, prema tumačenju dijela učesnika rasprave, dubrovačko područje može nazvati hrvatskom eksklavom, odnosno još preciznije - polueksklavom.
Zašto "polu"?
Zato što nije potpuno odsječeno od matične države teritorijom druge države. Ima izlaz na more i može mu se pristupiti hrvatskim teritorijalnim vodama.
Jedan komentator to je sažeo ovako:
"Prilično je očigledno da je eksklava, jer nije povezana sa glavnim kopnenim dijelom, ali nije enklava jer ima obalu."
Šta je uopšte enklava, a šta eksklava?
Tu dolazimo do dijela zbog kojeg je rasprava postala mnogo zanimljivija od običnog gledanja u kartu.
Enklava je teritorija koja je sa svih strana okružena teritorijom druge države. Klasičan primjer je Lesoto, država potpuno okružena Južnoafričkom Republikom.
Eksklava je dio teritorije neke države koji je fizički odvojen od njenog glavnog dijela.
Najpoznatiji evropski primjer je Kalinjingradska oblast, koja pripada Rusiji, ali je kopneno odvojena od ostatka zemlje.
Dubrovnik, međutim, komplikuje definiciju.
Sa sjevera ga od ostatka Hrvatske odvaja BiH, ali sa druge strane ima Jadransko more. Upravo zbog toga se u geografskim raspravama pojavljuje termin "polueksklava".
Jedan korisnik Reddita, nakon što je provjeravao definicije, zaključio je upravo to: dubrovačko područje nije enklava jer nije potpuno okruženo drugom državom, dok ga pristup moru čini polueksklavom.
A onda je stigao Pelješki most
Problem je što geografija više nije jedini faktor.
Od jula 2022. godine postoji Pelješki most.
Most preko Malostonskog zaliva omogućio je da se automobilom iz jednog dijela Hrvatske stigne na krajnji jug zemlje bez prelaska državne granice Bosne i Hercegovine kod Neuma.
I tu se Reddit podijelio.
"Postoji most, dakle nije ni jedno ni drugo", tvrdi jedan dio komentatora.
Drugi odgovaraju da most ne mijenja osnovnu geografsku činjenicu: između dva dijela hrvatske kopnene teritorije i dalje se nalazi teritorija Bosne i Hercegovine.
Zato je jedan komentator smislio vjerovatno najzabavniju definiciju čitave rasprave:
"Valjda je polueksklava jer joj se može pristupiti vodom. Ali sada postoji most, pa je više nekakva polu-polueksklava."
Most dug 2,4 kilometra
Pelješki most zvanično je otvoren 26. jula 2022. godine.
Dug je 2,4 kilometra, visok 55 metara i ima četiri saobraćajne trake. Evropska unija za projekat je izdvojila 357 miliona evra, odnosno 85 odsto prihvatljivih troškova projekta.
Evropska komisija je još prilikom odobravanja novca 2017. godine vrlo jasno opisala problem koji je most trebalo da riješi: Neumski koridor, odnosno dio jadranske obale koji pripada BiH, prekidao je kopnenu vezu između Dubrovnika i ostatka Hrvatske.
Drugim riječima, ko je nekada vozio iz Splita prema Dubrovniku dobro pamti scenario: izlazak iz Hrvatske, ulazak u BiH kod Neuma, vožnja kroz BiH, pa ponovni prelazak granice i ulazak u Hrvatsku.
Jedan učesnik rasprave prisjetio se upravo takvog putovanja autobusom od Dubrovnika do Splita, navodeći da je vožnja bila lijepa, ali da je "trajala vječno".
Drugi turista ispričao je još neobičniju anegdotu - svojevremeno je autobusom iz Splita prema Dubrovniku stigao na kontrolu u BiH bez pasoša.
Kaže da nikada neće zaboraviti reakciju graničnog policajca kada je nervozno priznao da nema pasoš: slijeganje ramenima.
Zašto BiH uopšte ima Neum?
A tu priča postaje još zanimljivija.
Današnja neobična granica nije nastala raspadom Jugoslavije, iako je tek tada ponovo postala međunarodna granica.
Njeni korijeni sežu vijekovima unazad.
U osnovi priče nalaze se Dubrovačka republika, Mletačka republika i Osmansko carstvo.
Krajem 17. vijeka Dubrovniku je odgovaralo da između njegove teritorije i mletačkih posjeda postoji osmanska tampon-zona. U istorijskom raspletu nakon Karlovačkog mira 1699. prostor kod Neuma ostao je pod Osmanlijama, a ta davna geopolitička računica ostavila je trag na granici koja postoji i danas.
Zato jedna granica na savremenoj karti Balkana zapravo čuva trag diplomatskih odluka starih više od tri vijeka.
Neum je tako danas jedini izlaz Bosne i Hercegovine na Jadransko more.
Turistička zajednica Neuma navodi da područje ima više od 20 kilometara obale, sa gradskim plažama i brojnim manjim uvalama.
"Put do Dubrovnika bio kroz prijateljski Neum, pa se kupe i cigare"
Naravno, kada se na Redditu spoje Balkan, granice i geografija, ozbiljna rasprava vrlo brzo dobije i dozu regionalnog humora.
Jedan korisnik iz Hrvatske napisao je da nikada u životu nije čuo da neko područje Dubrovnika naziva enklavom ili eksklavom.
Drugi mu je odgovorio:
"To su službene definicije. To što je nama put do Dubrovnika prije mosta bio kroz prijateljski Neum, pa se kupe i cigare, ne znači da ne postoji geografski pojam koji opisuje dio države odvojen od većine."
Javio se i korisnik koji kaže da je iz Dubrovnika.
Njegov komentar bio je još kraći:
"Ja sam iz Dubrovnika i još dolazim sebi nakon ovih komentara..."
A na pitanje zašto se upravo jug Hrvatske naziva izdvojenim dijelom, a ne ostatak zemlje, autor objave ponudio je logičan odgovor:
"Glavni grad je u sjevernom dijelu."
Na to se nadovezao drugi komentator:
"Ako pitate ljude iz Dubrovnika, to je glavni dio."
"Dubrovnik je stariji od ostatka Hrvatske"
Jedan od duhovitijih učesnika otišao je još dalje:
"Tehnički, Dubrovnik je stariji od ostatka Hrvatske, tako da je sjeverni dio ono što god mislite da jeste."
Drugi su Dubrovnik upoređivali sa Aljaskom, Ognjenom zemljom u Argentini i Kabindom u Angoli.
Pojavio se čak i komentar da je riječ o "prekomorskoj teritoriji", dok je drugi korisnik odlučio da riješi terminološki problem tako što je izbacio oba prefiksa:
"To je samo 'klava'. Ni en ni eks."
Neizbježna je bila i "Igra prijestola".
Na tvrdnju da je riječ o eksklavi stigao je odgovor:
"King's Landing nije eksklava."
Aluzija je, naravno, na Dubrovnik, koji je svjetsku popularnost dodatno stekao kao jedna od glavnih lokacija za snimanje serije "Game of Thrones".
Da li je most "izbrisao" eksklavu?
To je zapravo najzanimljivije pitanje cijele rasprave.
U praktičnom smislu, Pelješki most jeste potpuno promijenio putovanje prema Dubrovniku. Vozač iz ostatka Hrvatske više ne mora prolaziti kroz granične prelaze BiH da bi stigao na jug zemlje.
Ali most nije pomjerio granicu.
Neum je i dalje u Bosni i Hercegovini.
Hrvatska kopnena teritorija sjeverno i južno od Neuma i dalje nije neposredno spojena prirodnim kopnom. Spojena je infrastrukturom koja preko Pelješca i mosta omogućava neprekinuto putovanje kroz hrvatsku teritoriju.
Zbog toga zavisi i od toga šta se tačno opisuje.
Ako se govori o čistoj fizičkoj geografiji, argument za termin "polueksklava" ostaje snažan.
Ako se govori o svakodnevnom saobraćaju i funkcionalnoj povezanosti, Pelješki most je praktično uklonio problem zbog kojeg je ova geografska neobičnost decenijama bila toliko vidljiva.
Drugi se, međutim, ne slažu i podsjećaju: most je infrastruktura, a ne kopnena teritorija.
A šta je onda Neum?
Možda je upravo to najbolji dio cijele priče.
Dok su se stotine ljudi raspravljale da li je Dubrovnik eksklava, jedan korisnik primijetio je:
"Ironično, meni Neum mnogo više djeluje kao eksklava."
Iako geografski nije eksklava BiH, osjećaj sa karte je razumljiv.
Uski izlaz BiH na more nalazi se između hrvatskih teritorija i predstavlja jedan od najneobičnijih dijelova političke karte Evrope.
A nastao je zbog odnosa Dubrovnika, Osmanlija i Mlečana prije više od 300 godina.
Pelješki most promijenio je puteve.
Nije promijenio istoriju.
I zato jedna mala tačka na karti Jadrana i danas može pokrenuti raspravu u kojoj se miješaju geografija, međunarodne granice, Dubrovačka republika, Evropska unija, BiH, Hrvatska, "Igra prijestola" i nezaobilazna kupovina cigareta u Neumu.
Posts from the geography community on Reddit