Srbija je na 57. mjestu u svijetu po korištenju vještačke inteligencije, a iza su ostale zemlje regiona. Kako povećati upotrebu korisnih alata i platformi sa vještačkom inteligencijom, razgovaralo se na skupu u Beogradu.
Oksford metod za ocjenu korištenja vještačke inteligencije (AI), prati tri stuba razvoja: Vladin stub, tehnički sektor i razvijenost infrastrukture.
Prema tom metodu, najslabije rezultate ima tehnički sektor. Rezultati bi bili mnogo bolji da strane kompanije preuzimaju tehnološka rješenja, a ne samo kvalitetne stručnjake, tvrdi šef katedre za robotiku na Mašinskom fakultetu.
"Imamo tehnička rešenja, imamo dejta setove na Zenodo platformama, open akses i ja ne mogu da priđem stranim kompanijama da radim sa njima u mojoj zemlji“, objašnjava profesor Miljković Zoran sa Mašinskog fakulteta.
Još jedan od uslova za razvoj jeste investicioni kapital, kažu stručnjaci.
"Treba da se omogući privatnom sektoru lakši pristup kapitalu, više pilot projekata, podizanje svesti i predstavljanje netehnološkim kompanijama na koji način mogu da koriste nove tehnologije, kako u procesu proizvodnje tako i u svakodnevnom poslovanju“, istakla je Jelena Jovanović iz Privredne komore Srbije.
Vještačka inteligencija najvše se koristi, gotovo 70 odsto u informaciono-komunikacionim djelatnostima, ali veliku primjenu ima u poljoprivredi.
U BiH rade projekte otkrivanja bolesti biljaka i pronalaženja štetočina pomoću dronova. Bez vještačke inteligencije nemoguće bi bilo i proučavanje gena biljaka.
"Imamo na hiljade, na desetine hiljada gena, ćelija, tkiva, i da nema već dobro razvijenih, konkretno u Ar programskom jeziku, biblioteka, ništa od ovoga ne bi bilo moguće“, kaže Zorana Štaka sa Elektrotehničkog fakulteta Istočno Sarajevo.
Srbija je prva zemlja Jugoistočne Evrope koja je usvojila Strategiju razvoja vještačke inteligencije, a cilj je da se ona, prije svega, implementira u zdravstvo, energetiku i transport, prenosi "RTS".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.