Skelet nanotiranusa, manjeg srodnika tiranosaurusa reksa, prodat je na aukciji u Njujorku za 47,3 miliona dolara, višestruko premašivši početnu procjenu. Dok aukcijska kuća Sotbi slavi drugi najskuplji skelet dinosaurusa ikada prodat na aukciji, dio naučne zajednice upozorava da bi dragocjeni fosil mogao postati nedostupan istraživačima i javnosti.
Skelet nazvan "Džodi", prema osobi koja ga je pronašla 2019. godine, prodat je u utorak nakon nadmetanja šest zainteresovanih kupaca, prenosi Guardian.
"Poslije dvanaestominutnog nadmetanja, tokom kojeg je šest ponuđača učestvovalo putem interneta i telefona, skelet je na kraju prodat telefonskom ponuđaču", saopštio je Sotbi.
Identitet kupca zasad nije javno objavljen.
Koliko je prodajna cijena premašila očekivanja?
Sotbi je prvobitno procijenio da će skelet dostići cijenu između šest i devet miliona dolara. Konačan iznos od 47,3 miliona dolara bio je više od pet puta veći od gornje procjene.
Prema navodima aukcijske kuće, time je "Džodi" postao "drugi najvredniji dinosaurus ikada prodat na aukciji" i jedan od najskupljih fosila na svijetu.
Skelet je ranije ovog mjeseca predstavljen na aukciji na Menhetnu.
Gdje je pronađen skelet i koliko je velik?
Ostatke je 2019. godine pronašla Džodi Pirson na svom privatnom zemljištu u formaciji Hel Krik, u okrugu Garfild u Montani, nedaleko od grada Džordana.
Prema podacima Sotbija, skelet je od njuške do vrha repa dug približno šest metara. Postavljen na noseću konstrukciju visok je oko 2,9 metara, a sastoji se od približno 191 fosilnog koštanog elementa.
Kasandra Haton, potpredsjednica Sotbija i globalna rukovoditeljka odjeljenja za nauku i prirodnjačku istoriju, zahvalila je timu koji je učestvovao u iskopavanju i očuvanju primjerka.
"Njihova strast i stručnost bili su ključni za priču o Džodi. Od otkrića i iskopavanja, njihova posvećenost razumijevanju i očuvanju ovog izuzetnog primjerka pomogla nam je da dođemo do ovog trenutka, koji svjedoči o tome da svi možemo značajno doprinijeti nauci", izjavila je Haton.
Dodala je da je izuzetna prodajna cijena priznanje tom radu, ali i trajnoj fascinaciji nanotiranusom.
Zašto je ovaj fosil toliko rijedak?
Prema navodima Sotbija, "Džodi" je jedan od samo tri značajnije očuvana skeleta nanotiranusa poznata nauci. Aukcijska kuća navodi i da je to prvi primjerak ponuđen na tržištu otkako je prošle jeseni potvrđen status nanotiranusa kao zasebnog roda.
Na osnovu ukupne veličine i stepena razvijenosti kostiju, u opisu na sajtu Sotbija zaključuje se da je skelet pripadao odrasloj jedinki.
Aukcijska kuća opisuje nanotiranusa kao "brzog, visokospecijalizovanog mesoždera iz porodice tiranosaurida, koji je živio uz tiranosaurusa reksa krajem krede, prije oko 67 miliona godina".
Pojedini istraživači ranije su zastupali pretpostavku da su ostaci pripisivani nanotiranusu zapravo pripadali mladim jedinkama tiranosaurusa reksa.
Sotbi, međutim, navodi da je kod nanotiranusa utvrđeno više od 150 morfoloških razlika koje ga odvajaju od znatno većeg srodnika.
Zašto naučnici kritikuju višemilionsku prodaju?
Tomas R. Holc mlađi, autor i viši predavač paleontologije kičmenjaka na Univerzitetu Merilend, rekao je da kao istraživač tiranosaurusa u vezi sa prodajom ovog skeleta ima iste nedoumice kao i kod drugih višemilionskih prodaja fosila.
Upozorio je na nesrazmjeru između novca izdvojenog za jedan primjerak i finansijskih teškoća ustanova koje čuvaju i proučavaju prirodnjačko nasljeđe.
"U isto vrijeme kada se odvijala ova prodaja, neki muzeji se zatvaraju, poput Akademije prirodnih nauka pri Univerzitetu Dreksel u Filadelfiji, ili im prijeti zatvaranje, poput Prirodnjačkog muzeja Sternberg pri Državnom univerzitetu Fort Hejz, zbog prekoračenja troškova koja iznose doslovno tek desetinu konačne cijene Džodi", rekao je Holc.
Prema njegovom mišljenju, osoba istinski zainteresovana za paleontologiju mogla bi znatno više da doprinese finansiranjem rada više muzeja nego kupovinom jednog primjerka.
"Ukupni troškovi iskopavanja, pripreme i postavljanja ovakvog skeleta vjerovatno iznose najviše oko milion dolara, a moguće i mnogo manje. Dobro finansiran muzej zato bi za cijenu ovog jednog 'trofeja' mogao da prikupi više kvalitetnih skeleta", ocijenio je.
Šta se događa ako fosil završi u privatnoj vili?
Holc posebno upozorava da potencijalno naučno značajni fosili, poput "Džodi", mogu postati nedostupni istraživačima i javnosti kada pređu u privatne ruke.
Ipak, ostavio je mogućnost da zasad nepoznati kupac skelet pokloni muzeju ili sličnoj ustanovi.
"Možda će ga kupac, čiji identitet još nije poznat, donirati muzeju ili sličnoj instituciji, gdje javnost može da ga vidi i gdje naučnici, sada i u budućim generacijama, mogu da mjere kosti, uzimaju uzorke i skeniraju fosile, te primjenjuju postojeće analitičke postupke, kao i one koje još niko nije ni zamislio, kako bismo bolje razumjeli biologiju tih drevnih životinja."
Drugačiji ishod, upozorio je, značio bi veliki gubitak.
"Ali ako bude samo krasio predvorje ili balsku dvoranu neke milijarderske vile, nevidljiv i nedostupan svima osim njegovim prijateljima, posluzi i sličnima, praktično je izgubljen i za javnost i za naučnu zajednicu. Zapravo, u tom trenutku nema razlike u odnosu na to da je jednostavno ostao u zemlji", rekao je Holc.
Zašto stručnjaci traže da fosili ostanu dostupni svima?
Sličan stav iznijela je Linda Ajvani, profesorica evolucione paleoekologije na Univerzitetu Sirakuza.
"Ovi zadivljujući fosili treba da ostanu dostupni javnosti, kako bi naučnici mogli da ih proučavaju, djeca da im se dive i u njima pronalaze inspiraciju, a svi mi da se čudimo davno nestalim svjetovima i onome što iz njih možemo naučiti", rekla je za Njujork tajms.