Na današnji dan 1840. godine, na Mljetičku u Drobnjaku, ubijen je Smail-aga Čengić, muselim gatački, pivski i drobnjački. Njegova smrt ostala je upamćena i zahvaljujući djelu Ivana Mažuranića "Smrt Smail-age Čengića".
Porodica Smail-age bila je jedna od najstarijih porodica u Hercegovini. U bici na Grahovcu 1836. godine predvodio je osmansku konjicu i sa svojim odredom učestvovao u borbama u kojima je poginuo veliki broj Crnogoraca i Grahovljana, među njima Joko (Jovan), brat Petra II Petrovića Njegoša, kao i Njegošev sinovac Stevan i još nekoliko Petrovića.
Od te bitke do 1840. godine Smail-aga nije dolazio u Drobnjak, a te godine stigao je kako bi prikupio harač.
Kako je pripremana zavjera protiv Smail-age?
Krajem jula drobnjački glavari i seoski knezovi, njih 12, održali su tajni sastanak. Prema jednoj verziji, sastali su se u manastiru Podmalinsko, dok drugi izvori navode kulu Čupića na Dobrim Selima. Tada je dogovoreno da Smail-aga bude ubijen.
Odluku su pismom, koje je Mušo Cerović odnio na Cetinje, saopštili Petru II Petroviću Njegošu, a drugim pismom pozvali su u pomoć Moračane i drobnjačke uskoke.
Njegoš je podržao njihov plan i obećao pomoć u ljudstvu i oružju. Istovremeno je pozvao moračke glavare, među kojima je značajnu ulogu imao vojvoda Mina Radović, da okupe ljude i pomognu Drobnjacima.
Smail-aga je, prema navodima, raspolagao sa oko 500 konjanika i manjim brojem posluge. Drobnjaci su odlučili da ga dovedu do Mljetička, sela u blizini uskočkih drobnjačkih naselja i nedaleko od Morače, gdje je trebalo da bude izveden napad.
U neposrednoj Čengićevoj pratnji nalazili su se Ahmet Bauk, Elez Đečević i Odža Mušović iz Nikšića, dok su među Drobnjacima bili knez Hamza, vojvoda Šujo i Filip Žugić. Novica Cerović, jedan od glavnih učesnika zavjere, dobio je zadatak da okupi uskoke i dovede Moračane kako bi na dogovoreni znak krenuli u napad.
Čengić je, pribojavajući se Drobnjaka, pažljivo određivao stražu. U njegovoj neposrednoj blizini nalazili su se Mijo Godijelj, Dimitrije Kovijanić i Milić Tomić, koji su važili za najbolje strijelce u plemenu i imali zadatak da ga pogode kada počne napad.
Šta se dogodilo na Mljetičku?
Nakon nesporazuma Drobnjaka i Moračana oko pitanja vođstva, okupljene snage krenule su prema Smail-aginom logoru i oko sat vremena prije zore izvele napad.
Čengić je pogođen hicima iz svoje neposredne okoline, dok su Drobnjaci, uskoci i Moračani napali iznenađene osmanske vojnike. Prema istorijskim zapisima na kojima se zasniva ovaj prikaz, u sukobu je poginuo 81 osmanski vojnik.
Smail-aginu glavu na Cetinje su odnijeli Mirko Aleksić, Novica Cerović i još nekoliko uskoka.
Smail-aga Čengić imao je jednu ženu i sedam sinova, među kojima su bili Muhamed-beg i Derviš-beg, koji je kasnije postao paša.
Događaj na Mljetičku ostavio je značajan trag u istorijskom pamćenju, a posebno mjesto dobio je u književnosti zahvaljujući Mažuranićevom epu "Smrt Smail-age Čengića".