Neke od najstarijih priča čovječanstva zapisane su prije nekoliko hiljada godina, dok su druge prenošene usmeno, s generacije na generaciju, možda i desetinama hiljada godina.
Starost pisanih priča relativno je jednostavno utvrditi, iako su mnoge vjerovatno postojale u usmenom obliku mnogo prije nego što ih je neko zapisao. S usmenim predanjima zadatak je znatno teži.
Istraživači zato porede mitove iz različitih krajeva svijeta, rekonstruišu drevne jezike i vjerovanja, a zaplete, motive i osobine likova analiziraju i pomoću algoritama preuzetih iz evolucione biologije.
Ovih pet priča ubraja se među najstarije poznate ili potencijalno najstarije sačuvane pripovijesti. Ipak, procjene starosti najdrevnijih usmenih predanja ostaju predmet naučnih rasprava, navodi History.
Brodolomnik: Drevna avantura s džinovskom zmijom
Egipatska priča o brodolomniku, zapisana oko 1800. godine prije nove ere, mogla bi biti najstarija sačuvana pomorska avantura na svijetu.
Ujedno je jedan od ranih primjera "priče u priči", pripovjedačkog postupka u kojem jedan od likova prepričava događaje koji čine glavninu radnje.
Nastala je u vrijeme egipatskog Srednjeg kraljevstva, a sačuvan je samo jedan primjerak na drevnom papirusu. Stručnjaci pretpostavljaju da je bila široko poznata, između ostalog zato što njen jezik i struktura djeluju prilagođeno široj publici.
Priča počinje strahom vođe ekspedicije da će ga faraon pogubiti zbog neuspješno obavljenog zadatka. Kako bi ga utješio, jedan pratilac pripovijeda o vlastitom čudesnom preživljavanju.
Nekada je bio mornar čiji je brod stradao u oluji. Kao jedini preživjeli dospio je na udaljeno ostrvo, gdje je sreo njegovog vladara, džinovsku zmiju prekrivenu zlatom.
Zmija se brinula o njemu sve dok, nekoliko mjeseci kasnije, nije stigao brod koji ga je spasao.
Ep o Gilgamešu: Potraga za životom bez smrti
Akadske verzije "Epa o Gilgamešu" potiču iz približno 1800. godine prije nove ere, ali se oslanjaju na sumerske priče zapisane nekoliko stotina godina ranije.
Dijelovi epa sačuvani su na brojnim glinenim pločicama ispisanim klinastim pismom.
Džošua Džefers s Univerziteta Pensilvanije i muzeja Penn ističe da istraživači raspolažu i primjercima akadskog epa i sumerskih priča na kojima je zasnovan.
"Ep o Gilgamešu jedna je od najraširenijih priča drevnog Bliskog istoka", navodi on.
Djelo prati pustolovine Gilgameša, mitskog kralja sumerskog grada-države Uruka, i njegovog saputnika Enkidua, čovjeka odraslog u divljini.
Kada Enkidu umre, Gilgameš pada u očaj i kreće u potragu za besmrtnošću, suočen sa strahom od vlastite smrti.
Na tom putu susreće Utnapištima, koji mu govori da je dobio besmrtnost nakon što je izgradio veliki brod i preživio potop kojim su bogovi namjeravali da unište čovječanstvo.
Ovaj motiv ima očiglednu paralelu s biblijskom pričom o Noju i potopu iz Knjige postanja.
Džefers smatra da su biblijski pisci mogli čuti priču o Gilgamešu tokom vavilonskog izgnanstva Jevreja u šestom vijeku prije nove ere. Drugi istraživači, međutim, ukazuju na mogućnost da su drevni Izrael i Juda poznavali mesopotamska predanja mnogo ranije.
Kovač i đavo: Pogodba koja je možda stara 6.000 godina
Braća Grim objavila su verziju priče "Kovač i đavo" u prvom izdanju svoje zbirke bajki 1812. godine. Iz kasnijih izdanja uklonjena je jer je smatrana previše sličnom drugoj priči.
Njeni korijeni, međutim, mogli bi biti mnogo stariji.
Filogenetska analiza, koja prati razvoj i grananje različitih verzija priče, ukazuje na mogućnost da je njena osnova postojala prije približno 6.000 godina, među zajednicama koje su govorile praindoevropskim jezikom na stepama istočne Evrope.
U verziji braće Grim siromašni kovač sklapa pogodbu s đavolom kako bi stekao bogatstvo i nenadmašno umijeće obrade metala.
Kada đavo dođe po njegovu dušu, kovač ga nadmudruje pomoću čarobnih predmeta, sve dok ga ne prisili da odustane od dogovora. U pretpostavljenim prethrišćanskim verzijama njegov protivnik mogla je biti sama Smrt.
Ako priča zaista potiče iz tako davnog vremena, njen junak vjerovatno nije obrađivao gvožđe, već bronzu.
Napredne tehnike obrade bronze tadašnjim zajednicama mogle su djelovati toliko neobično da su povezivane s magijom, što istraživači razmatraju kao mogući trag drevnog porijekla ove priče.
Duh Budž Bima: Sjećanje na erupciju staru 37.000 godina?
U usmenom predanju naroda Gunditjmara iz južne Australije sačuvana je priča o vatrenom biću koje izranja iz zemlje kroz stubove dima, vatre i rastopljenih stijena.
Pojedini istraživači smatraju da bi ona mogla čuvati sjećanje na erupciju vulkana Budž Bim, poznatog i kao Maunt Ekls, prije približno 37.000 godina.
Predanje pripada tradicijama Snovremena, koje obuhvataju vjerovanja i priče o precima, nastanku svijeta i oblikovanju predjela.
U njemu se opisuje biće po imenu Budž Bim, odnosno "Visoka glava", koje iz usta izbacuje lavu i vatru. Planina predstavlja njegovo tijelo, a okolni vulkanski predio tragove njegovog preobražaja.
Erupcija je pomogla u oblikovanju bazaltnog pejzaža koji je vidljiv i danas.
Iako bi ovo moglo biti jedno od najstarijih sačuvanih usmenih svjedočanstava o vulkanskoj erupciji, preciznu starost same priče nije moguće pouzdano utvrditi.
Sedam sestara: Kandidat za najstariju priču čovječanstva
Priča o Sedam sestara mogla bi biti najstarija sačuvana pripovijest čovječanstva. Njene slične verzije postoje u Evropi, Australiji i među starosjedilačkim narodima Amerika.
Prema jednoj istraživačkoj hipotezi, osnovni zaplet mogao bi poticati iz usmenih tradicija starog kamenog doba, od prije 50.000 do 100.000 godina.
Priča povezuje dva prepoznatljiva prizora na noćnom nebu: zvjezdano jato Plejade, koje predstavlja sestre, i lovca koji ih progoni, u zapadnim tradicijama prepoznatog kao Orion.
U mnogim verzijama jedna od sestara se sakrije, umre ili bude zarobljena tokom potjere. Time se objašnjava zašto se u Plejadama često vidi manje od sedam zvijezda.
Iako ovo jato sadrži više od hiljadu zvijezda, golim okom obično je vidljivo šest ili sedam.
Astronom E. K. Krap, direktor opservatorije Grifit u Los Anđelesu i autor knjige "Echoes of the Ancient Skies", upozorava da starost priče o Sedam sestara ostaje neizvjesna.
Zagovornici njenog izuzetno drevnog porijekla ipak smatraju da bi njeni korijeni mogli sezati do ranih poglavlja ljudske istorije u Africi.