Nastavak terenskog istraživanja Etnološkog odjeljenja Muzeja Republike Srpske odnosi se na nematerijalno kulturno nasljeđe, odnosno na legende i istine o "čudesnom prelijetanju" crkava brvnara.
Istraživanje je bilo započeto 2000. godine, a ova tekuća predstavljaju naprednu fazu istraživačkog procesa. Istraživanje obavlja muzejski savjetnik Vladimir Đukanović, a obuhvata prostor sjeverozapadne Republike Srpske od turskog perioda do danas.
Rezultati dugogodišnjeg pribavljanja podataka i analize biće prezentovani u monografiji "Crkve brvnare u okolini Banjaluke - legende i istine". Monografija će sadržati brojne fotografije te objašnjenja 24 legende o skromnim bogomoljama drvene izrade, koje svjedoče istrajnosti narodnog graditeljstva u periodu ropstva i teških ekonomskih prilika, kao i o privrženosti naroda svojoj vjeri.
"Terenskim proučavanjem i korištenjem stručne literature otkrivamo okolnosti u kojima su građene. Zbog teškoća u dobijanju odobrenja za gradnju od turskih vlasti i cijene koja se plaćala u dukatima, narod se morao dovijati i tada je ispoljavao svoju bistrinu i domišljatost", rekao je muzejski savjetnik Vladimir Đukanović.
Crkve brvnare su nastajale kao posljedica potrebe da mještani, zbog zabrane gradnje pravoslavnih crkava, krišom u šumi pripreme svu građu, da bi je za jednu noć mogli sklopiti. Turskim vlastima bi potom nudili bajkovito objašnjenje, kako bi crkvu sačuvali od turskog zuluma. U Bosanskoj Krajini početkom 20. vijeka postojale su 83 crkve brvnare. Taj broj je pedesetih godina opao na 30.
Danas ih na prostoru banjalučke regije ima samo 13 i potrebno im je vratiti njihov prvobitni izgled.
"Crkve brvnare koje postoje treba potpuno obnoviti i uključiti u sadržaj vaspitno-obrazovnog programa, a u saradnji sa Srpskom pravoslavnom crkvom organizovati i hodočasničke ekskurzije", rekao je Đukanović.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.