BEOGRAD - Cerska bitka, prva velika saveznička pobjeda u Prvom svjetskom ratu, koju je izvojevala srpska vojska, počela je na današnji dan 1914. godine.
Invazija austrougarskih trupa na Srbiju počela je 12. avgusta 1914. godine preko Drine pod komandom Oskara Poćoreka, prethodno vojnog zapovjednika Austro-ugarske na prostoru BiH.
Petoj i Šestoj armiji, koje su imale ukupno oko 200.000 vojnika, suprostavile su se trupe sa do 185.000 vojnika kojima je komandovao general Stepa Stepanović.
General Stepanović dobio je čin vojvode kao nagradu za komandovanje koje je dovelo do odlučne pobjede.
Prešavši Drinu kod Lešnice, austrougarske trupe zauzele su Loznicu, dok je dio invazionih snaga preko Save zaposjeo Šabac, sa namjerom nastupanja put Beograda.
Ključnu ulogu odigrao je general Stepa Stepanović koji, naslutivši strateški značaj planine Cer, obrazuje udarnu grupu sastavljenu od Moravske divizije prvog poziva i Kombinovane divizije i upućuje je da zaume ključne pozicije - kota Trojan i Kosanin grad.
Kombinovana divizija zaputila se usiljenim maršem oko 3.00 sata ujutro 15. avgusta potezom Banjani, Svileuva, Draginje, Kaona, Krivaja, put Cera, trasom dužine oko 40 kilometara.
Na trupe Austrougarske naišli su u noći između 15. i 16. avgusta oko 23.00 časa, kod Tekeriša na padinama Cera i tako je počela Cerska bitka.
Na padinama Cera vođene su žestoke borbe artiljerijom i prsa u prsa, a pobjedu su odnijeli Srbi.
Narednih dana trajao je bijeg Austrougara prema Drini i dalje van granica Kraljevine Srbije, sve do 20. avgusta.
Austrougari su se iz Šapca povukli u noći između 23. na 24. avgusta, a srpska vojska se u popodnevnim časovima, 24. avgusta, našla na graničnoj liniji prema Austrougarskoj, na Savi.
Pretpostavlja se da su Srbi imali više od 3.000 poginulih i približno 15.000 ranjenih, dok je Austrougarska imala oko 8.000 mrtvih i oko 30.000 ranjenih, a zarobljeno je 4.500 austrougarskih vojnika.
Austrougari su tokom invazije izvršili monstruozne zločine nad srpskim civilima svih uzrasta u Mačvi, Podrinju i Pocerini.
Zločine je dokumentovao ugledni švajcarski kriminolog Arčibald Rajs, profesor Univerziteta u Lozani i predočio u publikaciji u kojoj je posebno poglavlje posvećeno i otkriću da su Austrougari koristili zabranjene "dum-dum" metke, prenosi Srna.