Arheolozi su otkrili veliku grobnu komoru od krečnjaka, pripadajuću neidentifikovanom staroegipatskom faraonu, u blizini egipatskog grada Abida. Grobnica datira od prije otprilike 3.600 godina, iz perioda koji je obilježen haotičnim vremenom u istoriji Egipta.
Muzej Univerziteta u Pensilvaniji i egipatski arheolozi objavili su otkriće grobnice sedam metara ispod zemlje, u drevnoj nekropoli planine Anubis. Ovo je drugo otkriće faraonske grobnice od početka ove godine.
Grobna komora, otkrivena u januaru u Abidu - važnom gradu starog Egipta koji se nalazi oko 10 kilometara od rijeke Nil - bila je prazna, jer su je davno opljačkali pljačkaši grobova. Ime kralja koji je nekada bio sahranjen unutar grobnice prvobitno je bilo zabilježeno u hijeroglifskim tekstovima na malterisanoj cigli na ulazu, zajedno sa oslikanim scenama koje prikazuju boginje Izidu i Neftidu.
"Njegovo ime je bilo u natpisima, ali nije preživjelo pljačku drevne grobnice. Neki od kandidata su kraljevi po imenu Senaiib i Paentjeni, koje poznajemo sa spomenika u Abidu - vladali su u to vrijeme, ali njihove grobnice još nisu pronađene", rekao je u četvrtak profesor egiptologije sa Univerziteta u Pensilvaniji, Josef Vegner, jedan od rukovodilaca iskopavanja.
Osim ukrašenog ulaza, grobna komora je sadržala niz prostorija sa svodovima visine pet metara, napravljenih od glinene cigle.
Grobnica potiče iz perioda poznatog kao Drugo međurazdoblje, koje je trajalo od 1640. prije nove ere do 1540. p.n.e. i predstavljalo je prelaz između Srednjeg i Novog kraljevstva, kada su egipatski faraoni bili među najmoćnijim ljudima u regionu.
"Politička istorija tog doba je fascinantna i još uvijek nije u potpunosti shvaćena. To je svojevrsni period ‘zaraćenih država’, koji je na kraju doveo do stvaranja Novog kraljevstva", rekao je Vegner.
Među tadašnjim vladarima bila je i Abidska dinastija, koju su činili faraoni koji su vladali dijelom Gornjeg Egipta, tj. južnim dijelom egipatskog kraljevstva.
"Egipat je tada bio podijeljen na čak četiri rivalska kraljevstva, uključujući Hikse iz delte Nila. Abidska dinastija bila je jedna od njih. Način na koji se Egipat raspao, a zatim ponovo ujedinio, uključuje važna pitanja društvenih, političkih i tehnoloških promjena", objasnio je Vegner.
Grobnica neidentifikovanog kralja izgrađena je unutar većeg kompleksa grobnica moćnog ranijeg faraona po imenu Neferhotep I. Njena arhitektura pokazuje povezanost sa ranijim kraljevskim grobnicama iz Srednjeg kraljevstva i kasnijeg Drugog međurazdoblja, dodao je Vegner.
Iskopavanja se nastavljaju.
Drugo međurazdoblje započelo je gotovo čitav milenijum nakon izgradnje čuvenih piramida u Gizi, koje se nalaze izvan Kaira i u kojima su sahranjeni faraoni Starog kraljevstva. Mnogi faraoni iz Novog kraljevstva sahranjeni su u Dolini kraljeva kod Luksora, uključujući i Tutankamona, čija je grobnica iz 14. vijeka prije nove ere otkrivena 1922. godine, prenosi "N1".