Istorija

Oto Han, otac atomskog doba

Oto Han, otac atomskog doba
Foto: Wikipedia | Oto Han, otac atomskog doba

Njemački hemičar i fizičar Oto Han (1879-1968), profesor Univerziteta u Berlinu i Getingenu, te dobitnik Nobelove nagrade za hemiju, preminuo je 28. jula 1968. godine.

Han je 1957. godine potpisao Getingenšku deklaraciju, odbijajući da sarađuje u razvoju eventualnog zapadnonjemačkog nuklearnog oružja.

On je 1938. godine dokazao raspadanje rubidijuma, a 1939. je sa njemačkim fizičarom Fridrihom Štrasmanom otkrio nuklearnu fisiju (cijepanje) jezgra urana.

Otkrio je i radioaktivne elemente mezotorijum, radiotorijum i, sa koleginicom Lizom Majtner, protoaktinijum.

Najznačajnije Hanovo otkriće je fisija urana, koju je pronašao i objasnio 1939. godine zajedno sa Štrasmanom.

Energija koja se oslobađa prilikom fisije praktično je iskorištena samo nekoliko godina poslije Han-Štrasmanovog otkrića za pravljenje nuklearnih reaktora i atomske bombe.

Han je dobio Nobelovu nagradu za hemiju za "otkriće cijepanja teških atomskih jezgara".

Mnogi naučni autoriteti smatraju ga ocem atomskog doba.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije