Džinovski oblak pepela i gasova koji je Vezuv oslobodio 79. godine je za samo 15 minuta ubio sve stanovnike Pompeje.
Novo istraživanje u skladu je i za pređašnjim da se najveći dio od oko 2.000 ljudi, koliko je umrlo u tom rimskom gradu, ugušio.
Studija stručnjaka sa Univerziteta u Bariju, u saradnji za italijanskim Nacionalnim institutom za geofiziku i vulkanologiju i Britanskim geofizičkim društvom iz Edinburga, zaključila je da je piroklastični tok (gust i izuzetno brz oblak gasa, magme i pepela) obuhvatio čitavu Pompeju nekoliko minuta nakon što je Vezuv eruptirao.
Smrtonosni oblak imao je temperaturu veću od 100 stepeni Celzijusa i sačinjavao ga je ugljen-dioksid, hloridi, čestice pepela i vulkanskog stakla, naveo je Roberto Isaija, jedan od stručnjaka iz italijanskog Nacionalnog instituta.
“Cilj ove studije bio je da razvijemo model koji će nam pomoći da razumijemo i izračunamo efekat piroklastičnog toka na naseljenu sredinu u blizini vulkana, poput Pompeje koja je od Vezuva udaljena 10 kilometara“, istakao je Isaija.
Naučno istraživanje potvrdilo je da stanovnici nisu imali šanse da pobjegnu i većina onih koji su umrli su se ugušili u svojim krevetima i domovima, kao i na gradskim ulicama i trgovima.
Italijanski stručnjaci procjenjuju da su gasovi, pepeo i čestice iz vulkana obuhvatile čitav grad u periodu od 10 do 20 minuta.
“Neki ljudi su poginuli od kiše projektila koja je pala na Pompeju u trenucima nakon erupcije, ali većina ih je umrla od gušenja“, istakao je Isaija, dodajući da je piroklastični tok stigao do grada minutima poslije erupcija.
“Tih 15 minuta u tom paklenom oblaku mora da je bilo bez kraja. Stanovnici nisu mogli ni da zamisle šta se dešava. Pompejci su živjeli sa zemljotresima, ali ne i sa erupcijama, pa ih je Vezuv sigurno iznenadio i zbrisao oblakom pepela“, kaže italijanski stručnjak.
Piroklastični tokovi su najdestruktivniji efekat eksplozivnih erupcija.
“Uporedljivi sa lavinama, stvaraju se rušenjem eruptivnog stuba, što rezultira oblakom vulkanskog pepela koji niz padine vulkana juri brzinama od nekoliko stotina kilometara na čas, pri visokim temperaturama i sa visokom koncetracijom čestica“, objašnjava italijanski Nacionalni institut za geofiziku i vulkanologiju.
Ruševine Pompeje danas su drugi po posjećenosti arheološki lokalitet u Italiji, posle Koloseuma u Rimu. Prošle godine, posjetilo ju je milion turista.
(RTS.rs)