Političarka iz Hrvatske Milka Planinc imenovana je premijerkom Jugoslavije 16. maja 1982. godine.
Službeni naziv njene funkcije glasio je predsjednica Saveznog izvršnog vijeća (SIV-a).
Rođena je u Žitniću pokraj Drniša, otac joj je bio Hrvat, a majka Srpkinja. U mladosti se školovala u Splitu. U trenutku kad je počeo Drugi svjetski rat bilo joj je 16 godina. Učestvovala je u otporu talijanskim fašistima u Dalmaciji, a 1944. postala je član Komunističke partije Jugoslavije.
Nakon Drugog svjetskog rata uspinje se na ljestvici KPJ-a, a 1971. godine dolazi na položaj sekretara Centralnog komiteta Komunističke partije Hrvatske. Na tu funkciju došla je kao provjereni partijski kadar, nakon smjenjivanja Savke Dabčević-Kučar i sloma Hrvatskog proljeća.
Dužnost predsjednice SIV-a Milka Planinc obavljala je od 1982. do 1986. godine. Njezin beskompromisni stil vladanja uspoređivali su s politikom Margaret Tačer, pa je prozvana jugoslovenskom željeznom lejdi. Za vrijeme njenog mandata savezne vlasti strogo su ograničile uvoz najvećeg broja proizvoda široke potrošnje, što je rezultiralo teškim nestašicama kafe, ulja, šećera, deterdženata i brojnih drugih proizvoda. Ponestalo je i benzina, pa je uvedena prodaja na bonove koji su svakom vlasniku automobila omogućili da mjesečno kupi najviše 40 litara goriva. Kada ni to nije pomoglo, Planinc je uvela do tada neviđeni sistem vožnje par-nepar kada su određenim danima smjela saobraćati samo vozila kojima je zadnji broj na registracijskoj tablici bio parni, odnosno neparni.
Takođe, ograničila je putovanja u inostranstvo tako što su za svaki prelaz državne granice građani Jugoslavije morali uplaćivati novčani depozit koji je rastao pri svakom sljedećem prelasku granice u istoj kalendarskoj godini. Iako rigorozne, ove mjere spriječile su finansijski kolaps Jugoslavije i stabilizovale devizne rezerve zemlje.
Osim što je bila jedina žena na položaju premijerke u bivšoj SFRJ, bila je i jedina žena u istoriji na čelu vlade jedne socijalističke zemlje. Umrla je u Zagrebu, 7. oktobra 2010. godine, u 86. godini. Postumno su joj objavljeni memoari Čisti računi željezne lady: sjećanja (2011), piše Dražen Krajcar za portal Povijest.hr.