Rijeke mogu djelovati staro, ali one imaju životne cikluse baš kao i drugi prirodni oblici.
- Proteže se više od 640 kilometara kroz Sjevernu teritoriju i Južnu Australiju.
- Rijeka Finke se mogla razvijati i širiti gotovo neometano tokom većeg dijela svoje istorije.
- Geološka anomalija jedan je od najjačih dokaza njene starosti.
Mnoge rastu i ostavljaju svoj vijugavi trag u pejzažu prije nego što konačno presuše. Ipak, neke rijeke traju duže od drugih.
Koja rijeka se danas smatra najstarijom na svijetu? Odgovor je - rijeka Finke ili Larapinta na jeziku starosjedilačkog naroda Arernte.
Za ovu rijeku smatra se da je starija od dinosaurusa i da postoji između 300 i 400 miliona godina, prenosi "Live Science".
Ova mreža potoka i kanala proteže se više od 640 kilometara kroz Sjevernu teritoriju i Južnu Australiju.
Geološka anomalija
Sušni uslovi u centru kontinenta znače da rijeka teče samo povremeno; većim dijelom godine ona postoji kao niz izolovanih stalnih bara.
Međutim, kombinacija geoloških zapisa, profila trošenja i mjerenja radionuklida u okolnim sedimentima i stijenama omogućila je naučnicima da datiraju ovaj riječni sistem u period devona (prije između 419 i 359 miliona godina) ili karbona (prije između 359 i 299 miliona godina).
Jedan od najjačih dokaza njene starosti je geološka anomalija zvana poprečna drenaža, rekao je Viktor Bejker, geomorfolog sa Univerziteta u Arizoni.
Umjesto da teče paralelno sa otpornim stijenskim strukturama, kao što je kvarcit, rijeka Finke siječe kroz ove čvrste mineralne formacije dok prolazi kroz planinski vijenac Mekdonel u centralnoj Australiji.
Istorijski tok
Voda koja teče uvijek bira najlakši put, pa je suprotno intuiciji da rijeka teče kroz ove tvrde stijene, a ne pored njih. Shodno tome, prisustvo i porijeklo ove poprečne drenaže otkrivaju ključne detalje o istorijskom toku Finkea.
"Postoje naznake da je postojala prethodna drenaža koja je tekla dok se ovaj planinski vijenac uzdizao. To se zove antecedencija - u suštini, rijeka je tu prije nego što su se planine formirale, i dok se kora potiskuje nagore, rijeka se usijeca nadolje", rekao je Bejker.
Planinski vijenac Mekdonel, ili Tjoritja na jeziku naroda Arernte, nastao je kao dio orogeneze Alis Springs, tektonskog događaja izgradnje planina koji se desio prije 300 do 400 miliona godina. To rijeku Finke čini starom barem koliko i ove planine.
Kasniji dokazi potiču od erozije i trošenja, koji stvaraju specifične hemijske profile.
Rijeke se mijenjaju
Ali rijeke su u stalnim promjenama, pri čemu neke postaju sve veće iz godine u godinu, dok druge potpuno presušuju. Pa zašto je sistem Finke trajao tako dugo?
"Rijeke mogu nestati ako ih preplavi masivni priliv sedimenta (vulkanske erupcije, na primjer) ili ako se topografija promijeni tako dramatično da voda koja teče krene novim putem preko pejzaža (napredovanje i povlačenje glečera)", rekla je za "Science" Elen Vol, geolog sa Univerziteta u Koloradu.
Pored toga, kako je dodala Volova, "rijeke mogu prestati da teku zbog klimatskih promjena i/ili ljudske potrošnje vode".
Dugom trajanju doprinose tektonska stabilnost i nedostatak glacijacije tokom pleistocena.
Koliko će još trajati?
U slučaju Finka, Australija je neobično stabilan predio već veoma dugo.
Nalazeći se u sredini Australijske ploče, kontinent praktično nije iskusio značajnu tektonsku aktivnost u posljednjih nekoliko stotina miliona godina, objasnio je Bejker.
Shodno tome, riječni sistem Finke je mogao da se razvija i širi gotovo neometano tokom većeg dijela svoje istorije.
Što se tiče budućnosti, teško je reći koliko će Finke još trajati.
Ako Finke ikada presuši, drugoplasirana bi mogla biti rijeka Nju River, koja je stara oko 300 miliona godina, rekao je Bejker, i dodao da teče kroz Virdžiniju, Zapadnu Virdžiniju i Sjevernu Karolinu.
