Nevjerovatnim arheološkim eksperimentom, istraživači su uspjeli da otkriju tehnike praistorijskih ljudi iz sjeveroistočne Evrope za vađenje životinjskih zuba kako bi napravili nakit.
Ovo je nevjerovatan uvid u svakodnevni život lovaca skupljača iz kamenog doba.
Istraživanje je usredsređeno na nalazište groblja Zvejnijeki u Letoniji, korišćeno između 7500. i 2500. godine prije nove ere. Tu je otkriveno više od 2.000 životinjskih zuba.
Dok su se prethodne studije bile fokusirane na simboličku i dekorativnu ulogu ovih ornamenata, ova nova studija objavljena u "Archaeological and Anthropological Sciences" ističe ključni, ali ranije zanemareni korak: kako su zubi zapravo uklanjani iz životinjskih lobanja, saopšteno je sa Univerziteta u Helsinkiju.
Eksperimentalna arheologija
Koristeći eksperimentalnu arheologiju, istraživački tim je testirao sedam različitih metoda vađenja: sječenje, udaranje, sušenje na vazduhu, potapanje, direktnu toplotu i različite tehnike kuvanja.
Rezultati su pokazali da su vlažno kuvanje i kuvanje na pari u jami bili najefikasniji, omogućavajući visoke stope vađenja bez oštećenja zuba.
Ove metode su takođe činile meso jestivim, a kosti pogodnim za izradu alata.
"Naši eksperimenti pokazuju da je vađenje zuba bio namjeran proces, vremenski ograničen, ali i važan dio svakodnevnog života, posebno u slučaju kuvanja. Ovo osporava pretpostavku da su zubi korišćeni za ornamente jednostavno sakupljeni ili lako dostupni", rekla je dr Aja Macane, glavna istražiteljka.
Eksperiment sugeriše da vađenje zuba nije bio samo zadatak, već sastavni dio širih običaja, u kojima su se preplitali priprema hrane, izrada ličnog nakita i pogrebni rituali.
Istraživači se nadaju da će njihov rad inspirisati dalje studije o ranim fazama proizvodnje ornamenata, uključujući poređenja sa praksama kasapljenja i vađenja ljudskih zuba i zuba mesoždera.
Privjesci od zuba
"Boljim razumijevanjem procesa vađenja, dobijamo dublji uvid u istorije privezaka od zuba, od hvatanja i obrade životinja, do izrade ornamenata, upotrebe i konačnog odlaganja", dodala je Macane, prenosi Telegraf.
Eksperiment naučnika ne samo da obogaćuje naše razumijevanje praistorijskih zanata, već i rasvjetljava složenu interakciju između svakodnevnog preživljavanja, simboličkog izražavanja i identiteta u drevnim društvima, naveli su istražitelji u saopštenju.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.