Predsjednik Komisije Srbije za saradnju sa Uneskom Goran Milašinović rekao je za RTS da je jedna od delikatnosti proglašavanja Aja Sofije za džamiju u tome što u Konvenciji o svjetskoj baštini iz '72. godine, koju je potpisala Turska, ne stoji namjena nijednog dobra.
Aja Sofija je stavljena na listu svjetske baštine '85. godine kao dio serijskog upisa, ne samo kao Aja Sofija, odnosno ne kao pojedinačno dobro.
Ove nedjelje u domaćoj, ali i regionalnoj javnosti pominjao se Unesko - Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu i to po dvostrukoj osnovi. Odlukom Izvršnog savjeta ove organizacije od 10. jula, područije Đerdapa je upisano na listu globalnih geoparkova i time je postao prvi geopark u Srbiji.
S druge strane, velika polemika sa političkom i verskom konotacijom vodi se povodom izjave predsjednika Turske Erdogana da će 24. jula crkvu Aja Sofija, koja je od 1935. godine Muzej preimenovati u džamiju.
Doktor Goran Milašinović, predsednik Komisije Srbije za saradnju sa Uneskom, rekao je, gostujući u Jutarnjem programu, da se radi o jedinstvenom spomeniku kulture, najstarijem vizantijskom spomeniku Justinijanovoj hrišćanskoj bogomolji, koja je dugo vremena, skoro devet vijekova bila hrišćanska a potom je postala muslimanska od Mehmeda Osvajača – a od 1934. godine je muzej.
"Ona je prijavljena u Unesku i stavljena na listu svjetske baštine 85. godine kao dio serijskog upisa, ne samo kao Aja Sofija, ne kao pojedinačno dobro", ukazao je Milašinović.
Taj serijski upis je zapravo značio - istorijski spomenici Istanbula, podvlači Milašinović i dodaje da je nemoguće Aja Sofiju posebno izdvojiti.
"S druge strane, druga delikatnost proglašavanja za džamiju je u tome što u Konvenciji o svjetskoj baštini iz 72. godine, koju smo potpisali kao Jugoslavija, a Turska takođe, ne stoji namena nijednog dobra", kaže predsjednik Komisije za saradnju sa Uneskom.
Milašinović ističe da u Konveciji Unesko nije specifikovao kojom će se namenom baviti neko dobro i kako će to izgledati. To je isključivo na odlučivanju u nacionalnoj državi kojoj pripada neko dobro.
"Zbog toga se ova situacija dogodila - prilično su blage reakcije. Ovo je nešto što bi trebalo da uzbudi cijeli svijet jer imate jedno istorijsko dobro koje je simbol veze između istoka i zapada, koje je kao muzej zapravo upisano, a sada se pretvara u drugu namjenu", rekao je Milašinović.
Prema njegovim riječima, to nije prvi slučaj.
"Imali smo prošle godine isti slučaj sa poznatom vizantijskom crkvom Hora - Svetog Spasitelja u Polju, u Istanbulu, koja je takođe pretovrena u džamiju", rekao je.
Podsjeća da je i 2014. godine bilo pretvaranja iz muzeja u džamiju navodeći primjer male Aja Sofija u Nikeji. U toj crkvi se dogodio prvi Vaseljenski sabor kao i sedmi sabor.
"Ta crkva je takođe bila muzej po odluci Ataturka, poznata kao džamija od 1300. godine, a 2014. je, odlukom turske vlade, pretvorena ponovo u džamiju", rekao je on.
Serijski upis Aja Sofije
Ovo nije prvi slučaj, stvari se događaju.
"Delikatnost Uneskovog upisa ono što im omogućuje – vidite da su sve reakcije čak ključnih igrača, Rusije, vaseljenskog patrijarha Vartolomeja, osim Grčke, prilično blage", ističe Milašinović.
"Unesko ima međuvladin komitet koji je izdao svoje saopštenje i reagovao je na ovo: upozoreno je da će ovakav događaj značajno uzbuditi međunarodnu javnost i sigurno je da će Unesko pokušati nekim mehanizmima da privoli Tursku da promeni ovu odluku", ukazuje Milašinović.
Prema njegovim riječima, to neće biti lako. Zakonska prepreka u smislu da se muzej pretovri u džamiju ne postoji. Svi političari se izjašnjavaju da je to unutrašnja stvar Turske, dodaje Milašinović.
"Imamo uveravanja da će muzej ostati u svom muzejskom delu - eksponati, freske i mozaici ostaće u istom obliku. Videćemo kako će to izgledati", kaže on.
Ako bi Unesko htio da skine Aja Sofiju sa liste to bi bio skandal nad skandalima - ne bi mogao da skine samo Aja Sofiju budući da je serijski upis - postoje i drugi istorijski spomenici Istanbula koji su zajedno stavljeni na listu sa Aja Sofijom i to ne bi moglo da se uradi, objasnio je Milašinović.