Skoro vijek i po je prošao od kako je Hajnrih Šliman iskopao čuveno "Prijamovo blago" u ruševinama Troje u današnjoj Turskoj, a misterija o porijeklu zlata i dalje intrigira brojne znatiželjnike.
Kako bi razriješili ovu dilemu Ernest Pernička sa Univerziteta u Tibingenu i Barbara Horejs sa Arheološkog instituta Austrije riješili su da ispitaju hemijski sastav spomenutog blaga i sličnih zlatnih predmeta koji su korišćeni u regionu od Egejskoj mora do doline rijeke Ind.
Uz pomoć prenosivog laserskog sistema za ablaciju - koji im je omogućio da uzmu mikroskopske uzorke bez vidljivih oštećenja na nakitu, a potom i masene spektrometrije oni su ispitali sastav više od 60 predmeta datovanih u period između 2.500 i 2.000 godina p.n.e..
Dokazi sugerišu da zlato od kog su izrađeni potiče iz sekundarnih ležišta, a da je hemijski sastav "Prijamovog blaga" s jedne strane identičan sa zlatnim predmetima iz naselja Poliohni na Lemnosu i iz kraljevske grobnice u grdu Uru, ali i sa pojedinim zlatnim predmetima otrkivenim u Gruziji.
"Dakle, između ovih udaljenih regiona su postojale čvrste trgovinske veze." objasnila je Pernička. I dodala da i pored svih dobijenih informacija ona i njen tim nisu uspjeli da utvrde tačno poreklo zlata od kog je pravljen nakit u Troji, ali da se nada kako će buduća istraživanja rasvjetliti dio ove misterije.
Gold from ancient Troy, Poliochni and Ur had the same origin https://t.co/JBxPMu3qHI pic.twitter.com/5IuSGRWtyc
— Gürkan Ergin (@gurkan_ergin) December 1, 2022
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.