Prije između 33 miliona i 15 miliona godina, drevna grupa virusa harala je među brojnim drevnim sisarima, uključujući srodnike svega, od ljudi i čimpanzi do mravojeda i pandi. Ova grupa praistorijskih virusa naposljetku je izumrla oko prije 15 miliona godina, ali možda je zarazila sve domaćine koje je mogla jer neaktivni fragmenti njene DNK još uvijek podmuklo žive u mnogim modernim sisarima (uključujući nas). Čudna je pomisao, ali do 8 odsto našeg genoma sastoji se od genetskih sekvenci retrovirusa koji su zarazili naše predake davno prije.
Svi retrovirusi, uključujući moderne poput HIV-a, moraju umetnuti DNK kopiju svog RNA genoma u DNK stanice domaćina kako bi se umnožavali. Ovaj viralni genetski materijal obično se ne prenosi s generacije na generaciju, ali može ako su drevni retrovirusi stekli sposobnost inficiranja germinalnih stanica, poput jajnih stanica ili spermija, koje prenose svoju DNK budućim generacijama. Ako retrovirusi uspiju dospijeti u germinalne stanice, mogu se na kraju ugraditi u genom populacije. To je ono što je poznato kao endogeni retrovirus.
Nedvojbeno jedan od najuspješnijih primjera je ERV-Fc, retrovirus (ili možda rod ili porodice retrovirusa) koji se globalno proširio od oligocena do ranog miocena (između 30 miliona i 15 miliona godina).
Godine 2016. naučnici su pretražili genome 50 modernih sisara za "fosilne" viruse ERV-Fc i otkrili da su prisutni u predacima barem 28 od njih, uključujući srodnike mravojeda, sivog mišjeg lemura, vjeverastog majmuna, marmoseta, babuna, čimpanzi, ljudi, pasa i pandi.
Još impresivnije, nije zarazio samo jednog rođaka svih tih sisara samo jedanput, već je preskočio između vrsta više od 20 puta. To je bio zaista međukontinentalna pandemija, koja je uticala na sisare na svakom kontinentu osim na relativno udaljenim područjima Australije i Antarktika.
Čini se da ERV-Fc nema nikakav uticaj na ljudsko zdravlje danas; fragment njegovog genetskog materijala jednostavno miruje u našem genomu. Međutim, dublje razumijevanje ERV-Fc i drugih ljudskih endogenih retrovirusa moglo bi pomoći u razumijevanju kako pristupamo bolestima modernog doba, poput HIV-a.
"Mamalski genom sadrži stotine hiljada drevnih virusnih fosila sličnih ERV-Fc," rekao je Viliam E. Diel, glavni autor studije iz 2016. koja je istraživanje sprovela kao poslijedoktorand na Univerzitetu Boston.
"Izazov će sada biti upotreba drevnih virusnih sekvenci za gledanje unazad u vrijeme, što bi moglo biti korisno za predviđanje dugoročnih posljedica novih virusnih infekcija. Na primjer, potencijalno bismo mogli procijeniti uticaj HIV-a na ljudsko zdravlje za 30 miliona godina. Metoda će nam omogućiti bolje razumijevanje kada i zašto se pojavljuju novi virusi i kako dugoročni kontakt s njima utiče na evoluciju domaćih organizama", objasnio je Diel, a prenosi "Klik".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
