VARŠAVA - Početak rata u Ukrajini 24. februara 2022. promijenila je mnogo toga. Geopolitičke, političke i društvene posljedice ovog rata protekom vremena sve su vidljivije - dovoljno je, na primjer, pogledati sve dinamičniju kartu globalnih odnosa i savezništva i to kako izgleda danas u odnosu na stanje od prije tri godine.
Jedan od stvari koja promijenila gotovo odmah je konačno zbogom takozvanoj mirovnoj dividendi: riječ je o preusmjeravanju javnih sredstava (novca) iz odbrambenog sektora u druge resore, a koji se dogodio nakon Hladnog rata, naročito u evropskim zemljama koje raspadom Sovjetskog Saveza više nisu vidjele prijetnju svojoj bezbjednisti. Mirovna dividenda je tako imala za rezultat znatno smanjivanje ulaganja u vojsku, što se odrazilo i na tome da dobar (veći) dio NATO članica nije prelazio dogovoreni prag od minimalnih 2 odsto BDP-a koji se troše u obranu.
Dve i po godine kasnije, situacija se praktički okrenula. Naime, za 2024. tek osam NATO članica izdvaja manje od previđenih dva odsto BDP-a na obranu (među njima i Hrvatska koji će taj praga preći 2025.), dok sve ostale troše više. Godinama su prvii bili Amerikanci koji su i nakon devedesetih godina prošlog vijeka nastavili "hraniti" svoju veliku vojno-industrijsku mašinu (iako ni blizu kao nekad). A sada, zahvaljujući Rusiji, imamo novi broj 1 - Poljsku.
Samo u 2024. godina Varšava za odbrambeni sektor izdvaja 4,12 odsto BDP-a, malo više od 3,43 odsto koliko troši malena Estonija i 3,38 odsto koliko troši SAD, navodi Jutarnji list.
Naravno, zbog veličine ekonomije, u apsolutnom iznosu prvi su Amerikanci s 824,3 milijarde dolara, dok je Poljska u apsolutnom iznosu za odbranu dala oko 35 milijardi dolara. Pritom treba imati na umu da su lani Poljaci za vojsku dali nešto više od 31 milijarde dolara, a 2022. godine "tek" 15,3 milijardi dolara, što zapravo sve govori o motivaciji koju im je Vladimir Putin, predsjednik Rusije, dao ratom u Ukrajini.
Loša istorijska iskustva sa SSSR-om, u kombinaciji s napadom Rusa na susjednu državu, Varšavi su bila sasvim dovoljna da promptno ojača svoju odbranu. Najveći dio povećane potrošnje na vojsku, a koja bi iduće godine trebala narasti na 4,7 odsto BDP-a, Poljska troši na nabavu nove vojne tehnike, svih tipova i praktički za sve rodove vojske. Od novih borbenih aviona, helikoptera, dronova, višecijevnih raketnih bacača, haubica, oklopnih vozila i velike količine tenkova.
Ove godine zamjenik poljskog ministra odbrane otkrio je da Ministarstvo planira potpisati više od 150 ugovora za nabavku naoružanja i vojne opreme. Poljaci su se prvo okrenuli svojim američkim saveznicima, računajući da je kod tu najveći izbor i najveća dostupnost, kao i količina oružanih sistema koje im treba. Što se pokazalo tek djelomično tačno.
Najzvučniji ugovor s Amerikancima Varšava je zapravo sklopila i prije početka rata u Ukrajini, a radi se o kupovini 32 borbena aviona pete generacije F-35A koje su Poljaci nazvali "Husari". Cijeli posao težak je 4,6 milijardi dolara, prvi primjerak s proizvodne trake sišao je krajem avgusta ove godine, a sama dostava avion biće između 2026. i 2030. godine.
Puno vrjedniji posao s Vašingtonom sklopljen je u avgustu ove godine kad je od Boeinga naručeno čak 96 helikoptera AH-64E Apache, zajedno s hiljadam projektila kojima će biti naoružani. Sve će koštati najmanje 10 milijardi dolara, prema Rojtersu možda čak i 12 milijardi.
Amerikanci su dobro tražili s Poljacima i kad su u pitanju sistemi za kopnenu vojsku, i to dva koja smo mogli vidjeti i u ratu u Ukrajini (iako s promjenjivim rezultatima). Netom nakon ruskog napada na Ukrajinu Varšava je naručila 250 tenkova Abrams M1A2 SEPv3 po cijeni od 4,75 milijardi dolara, da bi po izbijanju rata u Ukrajini šoping podebljala s još 116 M1A1 Abramsa koje će platiti 1,4 milijarde dolara i naknadno modernizovati.
Drugo, načelno je dogovoreno da će se kupiti 486 mobilnih višecijevnih raketnih bacača HIMARS po okvirnoj cijeni od 10 milijardi dolara, ali tek se prije tri sedmice počelo konkretnije pričati da će prva narudžba iznositi tačno 100 komada. Isporuke bi, prema pisanju medija, trebale početi iduće godine. Inače, prvih 20 komada ovog sistema Poljska je kupila još 2019. za 414 miliona dolara, prenosi Jutarnji list.
Među poslovima koji su sklopljeni još prije rata pa naknadno podebljani naročito se izdvaja i kupovinu mobilnih PZO sistema Patriot PAC-3 koji su 2018. godine naručeni za 4,75 milijardi dolara. Potom je lani SAD odobrio Poljskoj prodaju 48 novih lansera za Patriote plus 644 PAC-3 projektila i niz vezane opreme, a cijeli je posao procijenjen na 15 milijardi dolara. Ovog ljeta je Poljska sklopila ugovor s Raytheonom Polska da će u Poljskoj proizvesti 48 lansera M903 po cijeni od 1,23 milijarde dolara.
Ako se malo odmaknemo od Amerikanaca, zanimljiv posao je i narudžba dva polovna Saab 340 AEW aviona, ključnih za pregled bojnog polja i umreživanje borbenih aviona - njih se kupuje od Emirata. U Aziji se kupovalo još i od Turske, od koje su još 2021. naručene izuzetno popularne bespilotne letjelice Bayraktar TB2 - za 24 komada plaćeno je 270 miliona dolara, a svi dronovi isporučeni su do sredine ove godine.
Možda najveća vijest u vezi poljskih vojnih nabavki bio je njihov zaokret prema Južnoj Koreji. Na prvu se možda činilo čudnim, sve dok se ne sjetite da je riječ o zemlji s itekako potentnom vojnom industrijom, koja je pritom u stanju napraviti nešto što nitko drugi nije - isporučiti naručene sisteme praktički odmah. Već 2022. dogovoreno da će Poljska kupiti brdo naoružanja od Južne Koreje, među sistemima koji su se našli na spisku bili su mobilni raketni bacači, samohodne haubice, tenkovi i borbeni avioni, a južnokorejska banka Kexim naknadno je procijenila vrijednost svih ugovora na čak 23 milijarde dolara. Kad se sve proizvede i dostavi iznos će na kraju gotovo sigurno biti još i veći.
Prvo što je mnogima upalo u oko je narudžba za K2 Black Panther tenkove, koji nisu nužno optimizirani za teren koji ih čeka u Poljskoj, ali se ubrajaju među najbolje i najmodernije tenkove na svijetu.
Poljska ukupno želi kupiti 1.000 tih tenkova, uz to da je zasad sklopljen ugovor samo za prvih 180, a koji se po cijeni od 3,24 milijarde dolara proizvode u Južnoj Koreji. Valja napomenuti da su prvi tenkovi stigli već nekoliko mjeseci nakon sklapanja ugovora, dok ih je dosad isporučeno 71. Što se tiče preostalih 820 tenkova, inicijalna je zamisao poljskih vlasti bila da se svi pod licencom proizvedu u Poljskoj (K2PL), ali čini se da će ipak još nekoliko stotina njih biti proizvedeno u Južnoj Koreji prije nego se uspostavi pogon u Poljskoj.
